Znate li gdje je osnovana prva meteorološka postaja u Hrvatskoj? U skromnoj učionici postavljeni su temelji sustavnog praćenja vremena

Iako danas vremensku prognozu pratimo putem aplikacija, satelita i sofisticiranih modela, početci meteorologije u Hrvatskoj sežu u sredinu 19. stoljeća. Tada nije bilo radara ni kompjutora, a bilježenje vremenskih pojava ovisilo je o predanosti pojedinaca koji su svakodnevno, u isto vrijeme, pažljivo zapisivali temperature, tlak zraka, količinu oborina i druge podatke. Upravo zahvaljujući tim pionirima, danas imamo dragocjene povijesne zapise o klimi našeg područja.

Smještena je bila u zgradi tamošnje gimnazije, a mjerenja je marljivo provodio profesor Ivan de Bortoli. Njegov je rad označio početak sustavnog praćenja vremenskih prilika na našem tlu, što je bilo iznimno značajno u doba kada je meteorologija tek dobivala znanstveni okvir u Europi. Kako piše DHMZ na svojim službenim web stranicama, postaja u Dubrovniku nije imala kontinuitet u radu. Naime, tijekom godina bilježeni su prekidi, no njezin pionirski značaj ostao je neizbrisiv.

Nakon dubrovačke postaje, meteorološka mreža ubrzano se širila diljem Hrvatske. Do 1900. godine osnovano je čak 160 postaja, od obalnih gradova do unutrašnjosti. Uprava nad tom mrežom u početku nije bila ujednačena: dio je bio pod austrijskom službom, dio pod mađarskom, neke su bile pod nadzorom mornarice, a određeni broj nalazio se u privatnim rukama. Unatoč tome, mreža je rasla, a podaci su se sustavno prikupljali.

Godine 1901. označile su prekretnicu u razvoju meteorologije u Hrvatskoj. Zemaljska vlada tada je donijela odluku kojom je cjelokupni nadzor nad meteorološkim postajama na području banske uprave povjeren Meteorološkom opservatoriju Zagreb Grič, pod vodstvom uglednog znanstvenika Andrije Mohorovičića.

Njegov dolazak donio je jasnoću i stroge standarde. Odmah je uspostavio precizne protokole za bilježenje i obradu podataka, naglašavajući važnost točnosti i odgovornosti. Motriteljima je dao i danas poznatu uputu: “Tko si tu moralnu dužnost preuzme, da nešto bilježi, neka to ili u redu bilježi ili uopće neka ne bilježi. Bolje je ništa nego loše.” Mohorovičićev pristup postavio je čvrste temelje sustavnog, organiziranog i znanstveno utemeljenog meteorološkog rada u Hrvatskoj, koji će oblikovati daljnji razvoj ove discipline desetljećima unaprijed.

Tijekom Drugog svjetskog rata ključnu ulogu u praćenju vremenskih prilika preuzeo je Geofizički zavod. On je koordinirao rad meteoroloških postaja diljem zemlje, ali i prikupljao podatke s područja Bosne te s pomorskih i zrakoplovnih postaja, stvarajući tako jedinstvenu mrežu opažanja u zahtjevnim ratnim okolnostima.

Nakon završetka rata, mreža postaja zajedno s dijelom osoblja, inventara i dragocjene arhive predana je novoosnovanoj Upravi hidrometeorološke službe. Time su postavljeni temelji sustava koji, kroz djelovanje Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), i danas predstavlja okosnicu meteoroloških mjerenja i analiza u Hrvatskoj.

Iako je upravo Dubrovnik imao čast biti domaćin prve meteorološke postaje, najduža i najvrjednija tradicija neprekinutih mjerenja njeguje se u Zagrebu. Na Griču je 1. prosinca 1861. započeo niz opažanja koji se, bez ijednog propuštenog dana, vodi sve do danas. Ta postaja predstavlja pravi meteorološki dragulj, riznicu podataka neprocjenjive vrijednosti za klimatska istraživanja i povijesne analize. Uz zagrebačku, još nekoliko gradova u Hrvatskoj ponosno čuva stoljetne nizove mjerenja: Osijek, Požega, Gospić, Crikvenica i Hvar.