Ova je europska metropola u 15 godina dobila 300.000 novih stanovnika! Pa ipak, gotovo se uopće ne širi, a napravili su i 50 tisuća kvadrata novih zelenih površina

Sve veći broj stanovnika u velikim gradovima i nije neka vijest. Ljudi sve više napuštaju ruralna područja i sele se na mjesta na kojima imaju bolje poslovne prilike i, po nekim kriterijima, kvalitetniji život. Istovremeno, ukupan se broj stanovnika u brojnim europskim državama smanjuje, u čemu ni Hrvatska nažalost nije iznimka. Zemlja koja s tim nema problema je Austrija, u kojoj broj stanovnika raste. Njezin glavni grad Beč u samo 15 je godina privukao čak 300.000 novih stanovnika! Način na koji se grad nosi s tim povećanjem, a koji ne uključuje širenje grada i smanjivanje zelenih površina, fascinantna je iz više razloga.

BEČ IMA VLASTITI BREND ORGANSKE HRANE I GODIŠNJE SADI NA DESETKE TISUĆA NOVIH STABALA

Glavni grad Austrije, Beč, već je dugo pozitivan primjer i uzor mnogima kad su u pitanju ekološke prakse i održivi razvoj. Grad ima vlastiti brend organske hrane za svoje stanovnike, više je puta proglašen najboljim mjestom za život na svijetu, a iz njega neprestano dolaze vijesti o sadnji stabala i ozelenjivanju donedavno sivih, asfaltnih površina.

• 

Čak su veliko parkiralište nedavno odlučili pretvoriti u park i prostor za prodaju domaćih proizvoda, što je u većini gradova usmjerenih na automobilski promet nezamislivo. Beč se kao pozitivan primjer navodi i po pitanju urbanog planiranja i izbjegavanje nepotrebnog “betoniranja” novih površina.

• 

VELIKA KAMPANJA PRETVARANJA ASFALTA U NOVE ZELENE POVRŠINE

Prema podacima s posljednjeg popisa 2019. godine, populacija Beča je 1,89 milijuna stanovnika. Deset godina ranije grad je brojao 1,68 milijuna, a u novi milenij, 2000. godine, ušao je sa 1,54 milijuna. Sama površina grada gotovo da se i nije promijenila, odnosno nije se širio na okolna naselja.

To što se grad površinski ne širi ne znači, naravno, da u 15 godina u njemu nije bilo nove gradnje. Nove se zgrade, kuće i stanovi grade, ali je urbano planiranje mudrije i ne svodi se na raskrčivanje zelenih površina za stambene potrebe. Grad je posvećen ekonomičnom korištenju zemljišta te razvoju kompaktnih i visokokvalitetnih metoda gradnje. One omogućuju ugodan život, ali istovremeno osiguravaju obilje zelenih površina za rekreaciju. Još je jedan izvor prostora za stambene zgrade prenamjena starih lokacija koje se više ne koriste.

• 

Jedna od poznatih politika Beča je “oslobađanje zemljišta”, odnosno uklanjanje asfalta kako bi se tlo ispod njega oslobodilo za zelene površine. Ta je kampanja, nazvana “Iz asfalta” do sada stvorila oko 50 tisuća četvornih metara dodatnih zelenih površina. One su, posljedično, utjecale na bolji zrak u gradu i ugodnije temperature ljeti.

STARA ZRAKOPLOVNA BAZA DANAS JE URBANO NASELJE S PUNO ZELENILA

Populacija Beča počela je ubrzano rasti početkom ovog stoljeća. Još su u devedesetima počele rasprave i planiranja gradnje novih zgrada i stambenih prostora, s obzirom na to da širenje na okolna naselja nije bilo opcija. Još tada je odlučeno da je najbolje rješenje prilagodba i prenamjena postojećih građevina i prostora u gradu. Jedan od primjera je stara zrakoplovna baza koja je zatvorena 1977. godine, a na čijem se nekadašnjem području danas nalazi jedan od novijih i popularnijih naselja Seestadt. Kad se kompletan projekt završi, 2030., u naselju će živjeti 25.000 ljudi i bit će otvorena 20.000 radnih mjesta.