Kako je ova europska država izgubila sve svoje šume? Nekad su prekrivale čak 40 posto površine, a onda se sve promijenilo

Prije nego što su ga kolonizirali Vikinzi, Island je bio potpuno drukčiji od današnje zemlje surove ljepote. Gotovo cijeli otok bio je prekriven gustim šumama, a kad su strašni ratnici prije više od tisuću godina pristali na njegove slikovite obale, ubrzo su posjekli gotovo svo drveće. Razlog za ovaj neobičan potez bio je vrlo jednostavan. Naime, trebali su drvo za brodove, gradnju kuća, ogrjev, ali i prostor za ispašu stoke. Rezultat njihove aktivnosti jasno je vidljiv i danas. Island je zemlja s najmanje šuma u Europi, a one preostale toliko su rijetke i mlade da jedva zaslužuju to ime.

Šume na Islandu danas su rijetke i niske, a stabla često jedva nadvisuju prosječnog čovjeka. Upravo zbog toga nastala je simpatična lokalna dosjetka, kojom se stanovnici ovog otoka redovito šale na svoj račun. Naime, kažu da bi onaj tko zaluta u islandskoj šumi samo trebao ustati jer iznad niskih krošnji lako može pronaći put kući. Ova šala, koju Islanđani često ponavljaju turistima, na duhovit način opisuje današnje stanje otočnih šuma koje su gotovo u potpunosti nestale nakon višestoljetne sječe.

Ipak, posljednjih desetljeća Island se trudi vratiti djelić svoje nekadašnje ljepote. Još od početka 20. stoljeća islandska vlada, u suradnji s brojnim organizacijama za zaštitu okoliša, intenzivno radi na obnavljanju izgubljenih šumskih područja. Sadnjom stabala žele zaustaviti ozbiljnu eroziju tla, povećati biološku raznolikost te vratiti otoku barem dio njegove nekadašnje zelene raskoši.

Kako bi šume na Islandu lakše preživjele u surovim klimatskim uvjetima, stručnjaci su posegnuli za uvođenjem alohtonih vrsta poput sitkanske smreke, bora i ariša. Upravo zahvaljujući ovim vrstama mnogi se nadaju da će se Island kroz nekoliko godina ponovno zazeleniti, jer svako novo posađeno stablo važan je korak prema vraćanju izgubljene prirodne baštine.

Geološki dokazi otkrivaju fascinantnu prošlost Islanda. Krajolik je nekada bio bogat šumama kakve danas teško možemo zamisliti. Prije milijuna godina ovim su otokom dominirale sekvoje i magnolije, stabla karakteristična za toplu klimu, koja su se prostirala uz prostrane bukove šume. S promjenama klime, mjesto su im postupno zauzele vrste otpornije na hladnije uvjete, poput bora, smreke i johe. S vremenom su stigle i breze, oskoruše te jasike, koje su se prilagodile još hladnijem i oštrijem okolišu.

U vrijeme kad su prvi naseljenici, prije otprilike 1150 godina, stigli na Island, šume breze i guste šikare vrba prekrivale su čak 40 posto površine otoka, što je bio prizor znatno drugačiji od današnjeg vulkanskog krajolika. Upravo zato današnja nastojanja oko ponovnog ozelenjavanja Islanda imaju posebnu težinu. Riječ je o obnovi izgubljenog blaga koje je nekoć definiralo izgled ovoga otoka na rubu sjevernog Atlantika.

Kad je riječ o Islandu vrijede one dvije poznate. Prva: ako ti se ne sviđa vrijeme pričekaj nekoliko minuta. Druga: ne postoji loše vrijeme, samo loša odjeća i obuća. Ima čini se i treća, navodi je portal Thrillist, ona da na Islandu postoje samo dvije sezone – zima i blaga zima. Dakle, s obzirom na to, kada je najbolje posjetiti tu zemlju? Mi bismo, bez puno razmišljanja, rekli – u bilo koje doba!

Naime, kako pojašnjava i sam spomenuti portal u svom članku, u toj otočnoj državi ni zima, a ni ljeto nisu hladni kao što bi se mislilo. Golfska struja koja oplahuje obale Islanda odgovorna je za to da zime ipak nisu oštre kao što bi se očekivalo, dok je blizina arktičkog kruga “kriva” za friška ljeta. Doduše, snijega može biti od listopada pa do travnja, ponekad čak i svibnja, no ostatak godine relativno je umjeren što se tiče vremenskih prilika.