Zašto Mrtvo more zapravo “umire”? Jedno od najpoznatijih čuda svijeta svake se godine smanjuje za jedan metar

Jedno od najneobičnijih prirodnih čuda svijeta, Mrtvo more, već desetljećima “umire” – i to doslovno. Njegova razina vode svake godine opada za više od jednog metra, a satelitske snimke jasno pokazuju dramatično povlačenje njegovih obala. Geografi, ekolozi i lokalne zajednice već godinama upozoravaju na alarmantne posljedice, no konkretno rješenje još se uvijek ne nazire.

Mrtvo more (još ga se naziva i Slano more, More smrti ili pak Lotovo more), jezero je smješteno na granici Izraela i Jordana, a smatra ga se jednim od najzanimljivijih prirodnih fenomena na svijetu. Naime, ne samo da ono predstavlja najnižu točku na zemaljskoj kugli, već je poznato i po izrazitoj slanosti. Voda u Mrtvom moru čak je 10 puta slanija od prosječne morske vode.

Površina Mrtvog mora je oko 600 kilometara četvornih, a razina vode u tom jezeru nalazi se čak 429 metara ispod razine mora. Upravo ta izoliranost čini ga izrazito osjetljivim na promjene u okolišu. Jedan od ključnih problema je preusmjeravanje rijeke Jordan, glavnog izvora slatke vode koja je tisućama godina napajala Mrtvo more. Danas se većina njezinog toka koristi za navodnjavanje i pitku vodu, a ostatak koji stiže do jezera jedva da više ima snagu promijeniti njegovu sudbinu.

Paralelno s time, industrijska eksploatacija minerala dodatno pogoršava situaciju. Velike količine vode crpe se za potrebe rudarenja kalija, magnezija i drugih vrijednih sirovina koje nastaju isparavanjem. Proces je to koji prirodno traje stoljećima, no sada se događa ubrzano, pod ljudskim nadzorom.

Ekološke posljedice su goleme. Osim što se smanjuje površina Mrtvog mora, tlo koje ostaje iza povlačenja vode postaje nestabilno. Urušni krateri, poznati kao sinkholes, sve su češći, a do danas ih je zabilježeno više od 6.000. Oni gutaju kampove, ceste, pa čak i turističke objekte. Za neka područja uz obalu smatra se da su trajno izgubljena.

Znanstvenici upozoravaju da ako se ništa ne promijeni, Mrtvo more bi moglo postati tek skup manjih, nepovezanih slanih lokvi do sredine ovog stoljeća. Iako su u prošlosti postojali ambiciozni planovi o dovođenju vode iz Crvenog mora, projekt “Red-Dead” nailazi na brojne prepreke: od ekoloških rizika do političkih neslaganja među državama regije.

Ipak, nada još postoji. Niz lokalnih inicijativa pokušava podići svijest o važnosti očuvanja ovog jedinstvenog ekosustava. Edukacijski kampovi, znanstveni simpoziji i održivi turizam sve češće se spominju kao mogući putevi prema odgovornijem upravljanju resursima. Jedno je sigurno: ako svijet želi sačuvati Mrtvo more, vrijeme za djelovanje istječe.