Cijelo vrijeme pogrešno čuvamo lubenicu? Ovih pet stvari o kraljici ljeta sigurno niste znali, jedna će vas posebno iznenaditi

Sočna, slatka, crvena i puna vode… Postoji li išta što ljeti paše više od lubenice? Ovih je dana nezaobilazna namirnica u većini hrvatskih hladnjaka, nosimo ju na plažu, s njom zamjenjujemo teške zimske slastice, pljuckamo koštice i gasimo žeđ. No koliko znate o omiljenom ljetnom voću? Znate li koliko kalorija ima lubenica, kakav je njezin sastav, kako se uzgaja i kako ju pravilno čuvati nakon kupovine? Da biste još više uživali u kraljici ljeta, doznajte pet zanimljivih činjenica, od kojih bi vas neke mogle prilično iznenaditi.

Lubenica, koju svi doživljavamo kao sočno ljetno voće, zapravo je povrće iz porodice tikvi. Naime, dok gastronomski hranu obično dijelimo po tome je li slatko ili slano (odnosno neutralno), Botanika ima drugačija pravila, pa je tako i rajčica, primjerice, zapravo voće. Agroklub navodi kako je za rast i razvoj lubenice potrebno 300-400 kubičnih metara vode po hektru zemlje, ovisno o količini padalina, a od sadnje do berbe obično treba proći između dva i pol i tri mjeseca.

Ako ste kupili cijelu lubenicu i nećete ju odmah jesti, prvi vam je instinkt vjerojatno staviti ju u hladnjak. No stručnjaci to ne preporučuju! Cijelu lubenicu čuvajte na sobnoj temperaturi, što dalje od direktnog svjetla i izvora topline. Na ovaj način ona može ostati dobra i do tjedan dana, pa čak i dva, ovisno o tome koliko je prošlo od branja do trenutka kad ste ju kupili.

Tek nakon što ste narezali lubenicu spremite ju hladnjak, u posudu s čvrstim poklopcem ako spremate kockice i manje komade, ili ju omotajte prianjajućom folijom ako vam je ostala polovica ili četvrtina. Tako može stajati do pet dana, ali prije konzumacije provjerite jesu li njezini dijelovi postali mekani i sluzavi.

Lubenica se sastoji od otprilike 92 posto vode, što je čini izvrsnim izborom za hidrataciju, posebno tijekom vrućih ljetnih dana. Ova visoka koncentracija vode pomaže održavanju optimalne razine tekućine u tijelu, čime se podržava funkcija organa, regulacija tjelesne temperature i opće zdravlje kože. Slatka je i zasitna, pa smanjuje želju za kaloričnijim, industrijskim slatkišima, te je idealan međuobrok.

Lubenice sadrži visoki udio vode, vitamine, minerale i antioksidanse, čime doprinosi cjelokupnom zdravlju organizma. Bogata je vitaminima A, B6 i C. Vitamin A je ključan za zdravlje očiju i kože, vitamin B6 igra ulogu u metabolizmu proteina, dok vitamin C jača imunološki sustav i djeluje kao antioksidans. Osim toga, lubenica sadrži minerale poput kalija i magnezija, koji su važni za zdravlje srca i mišića.

Većina se ljudi zaista ne treba brinuti da će se zbog konzumiranja lubenice udebljati. Lubenica ima 30 kalorija na 100 grama. To znači da možete pojesti čak kilogram ovog voća (ok, povrća) i unijet ćete manje kalorija nego da ste pojeli jedan manji sendvič, palačinku s džemom ili zdjelicu zobenih pahuljica. I nećete se ni približiti kalorijskoj vrijednosti jedne čokolade.

Ipak, kao i kod svakog drugog voća, umjerenost je ključna, jer prekomjerna konzumacija može imati negativne posljedice. Prekomjeran unos može dovesti do nekoliko problema. Jedan je, primjerice, problem s probavom. Zbog visokog sadržaja vode i određene količine vlakana, prekomjerna konzumacija lubenice može izazvati nadutost, plinove ili čak dijareju.

Na unos lubenice svakako bi trebali pripaziti dijabetičari. Iako ima nizak glikemijski indeks, sadrži prirodne šećere i može dovesti do naglih skokova šećera u krvi. Ljudima s dijabetesom tipa 2 lubenica nije zabranjena, no trebali bi se zaustaviti na jednoj debljoj ili dvije tanje kriške. Zbog visokog udjela vode i vlakana problem bi mogli iskusiti i ljudi sa sindromom iritabilnog crijeva (IBS).