Ovo je jedna od najzdravijih namirnica na svijetu: od nje se mogu raditi namazi, juhe i rižoto, a nekad su je smatrali i afrodizijakom

Prekrasna izgledom. Prekrasna zdravljem. Cikla, to nevjerojatno korjenasto povrće, u hladnijim danima definitivno postaje gospodaricom ‘salatnog stola’. Razloga za to je niz, od njezina posebnog, pomalo zemljastog okusa do svih blagodati koje njezina konzumacija ima za naš organizam. Često je nazivaju superhranom, iznimno zdravom namirnicom koju bi trebalo obavezno uključiti u svoj jelovnik i konzumirati je što češće… U nastavku članka doznajte neke od zanimljivosti o cikli!

Srećom, cikla je pristupačna i dio standardne povrtne ponude u našim krajevima pa doista nemamo izgovora zašto se ne bi našla i u našoj kuhinji. Tim više što se u njoj gužva sva sila raznih minerala, vitamina i tvari koje su odlične ili odlično djeluju na zdravlje srca, krvni tlak, probavni sustav i mozak. Također, cikla djeluje protuupalno i može utjecati na sportsku uspješnost, u smislu bolje izvedbe pa se primjerice preporučuje piti sok prije fizičkog napora… I ne ‘samo’ to: smatra se da ima i antikancerogena svojstva!

Da je dobra znalo se još davno, no tada se prvenstveno koristilo njezino lišće. Tek početkom 16. stoljeća se na području Italije ili Njemačke počeo koristiti i korijen, koji je tada doduše više oblikom nalikovao na mrkvu. Upravo je taj korijen upečatljive boje, iako se i listovi također konzumiraju, ipak najpopularniji dio tog povrća, kojem boju daju pigment betacijanin.

„Cikla u ishrani ljudi pored energetske vrijednosti ima i biološku zbog sadržaja vitamina, makro i mikroelemenata. Njezino bogatstvo mineralima, ugljikohidratima, mastima i bjelančevinama čini je zdravom ali i čestom prehrambenom namirnicom. Također, sadrži i male količine kobalta koji je sastavni dio vitamina B12. Pozitivno djeluje kod slabokrvnih osoba i djece. Često nazivana biljkom “vitalnosti”, bogata je folatima, željezom i magnezijem, vitaminom C i kalijem“, prenosi Agroklub. Što se tiče željeza, ona ga ima u sebi, no manje nego neke druge česte namirnice, kao što su špinat, blitva, leća ili pak crveni grah, no njezina je snaga u tome što potiče apsorpciju željeza. I da, niskokalorična je…

Cikla nije uvijek bila crvena. Takva je postala s vremenom, vjerojatno u pokušaju da se svidi oprašivačima. Nekada je bila crna ili bijela, a danas pak postoji niz vrsta: od crvene do ružičaste i ljubičaste, prugastih s bijelom srčikom, žutih ili pak bijelih… Dolazi i u različitim oblicima.

A kako ju je najbolje konzumirati? Najbolje sirovu, primjerice u obliku soka (možete je pomiješati sa sokom od jabuke ili pak naranče i malo poraditi na okusu ako vam nije najdraži na svijetu). Ako to nije moguće, onda su iduće preferirane opcije kuhanje na pari ili pak pečenje. No, većina nas je ipak jede većinom ukiseljenu: ona je vrlo popularna zimnica te je nazivaju i kraljicom zimnice. Odlično je pritom i to da ju je vrlo jednostavno i čuvati svježu preko hladnih mjeseci…

Cikla je i izrazito svestrana i na tanjuru, gdje poprima niz uloga. Može ju se spremati kao rižoto. Ili od nje raditi namaz. Odlična je i u obliku juhe, pirea ili pak salate. Tu je stvarno nebo granica, no može se spremati svježa, ribana i kombinirati s mrkvom ili pak kupusom. Odlično se, osim s već spomenutom jabukom i narančom, slaže i s đumbirom. Može se i sušiti te mljeti u prah koji se onda može koristiti kao nutritivni dodatak ili pak bojilo. Naravno, neizostavni je sastojak boršča. Isto tako, ne zaboravite na lišće: mlado, primjerice, u salati, a ‘odraslo’ na isti način kao što pripremamo i blitvu.

Nekada su je inače smatrali i afrodizijakom. Primjerice, Grci su Afroditu, božicu ljubavi, prikazivali kako jede ciklu kako bi povećala svoju privlačnost, dok su stari Rimljani vjerovali da ona pomaže u zaljubljivanju i s požudom. Freske u bordelima u Pompejima prikazivale su upravo ciklu.