Najugroženiji narodi na planeti: kako danas žive brojna brazilska plemena

Usprkos kolonizaciji i nasilnim pokušajima okupiranja zemlje koja im pripada, brazilska plemena čine 0.4% populacije Brazila te nastanjuju oko 13% teritorija. Većina zemlje na kojoj živi preko 300 domorodačkih zajednica proteže se Amazonom, iako polovica plemena živi izvan amazonske prašume. Broj pripadnika brazilskih plemena svaki dan se mijenja uslijed rastućeg pritiska aktualne politike na eksploataciju prašuma i plodne zemlje, a najveće pleme Tikuna u Brazilu broji oko 40 000 ljudi.

U amazonskoj prašumi na području Brazila nalazi se najviše nekontaktiranih plemena nego igdje drugdje u svijetu i to njih stotinu. Koliko su posljedice nesuptilnog istraživanja i nesmotrenog koračanja na domorodačko tlo velike govori činjenica da najugroženije brazilsko pleme danas broji samo jednog pripadnika. Nakon sukoba s lokalnim rančerima, tzv. ‘Čovjek iz rupe’ jedini je preživjeli član najugroženijeg brazilskog plemena Tanaru, a organizacije za očuvanje domorodačke kulture ga i danas prate i snimaju kako bi dokazale njegovo postojanje te tako osigurale zabranu ulaska na zemlju kojom se kreće.

• 

Surova realnost govori nam da međunarodni i državni zakoni koji bi plemenima trebali jamčiti pravo na zemlju nisu dovoljno jaki da bi ih zaštitili od neželjenih vanjskih utjecaja i skrivenih agenda moćnika.

PLEMENSKI NAČIN ŽIVOTA: BESKOMPROMISNI SUŽIVOT S PRIRODOM

Običaji i svakodnevne aktivnosti plemena u Brazilu još uvijek nisu dovoljno istraženi, ali poznati su nam neki osnovni podaci o tome kako plemena žive. Nomadski način života česta je pojava u domorodačkim zajednicama, a pripadnici najpoznatijeg nomadskog plemena Awa u Brazilu vješti su graditelji privremenih nastamba koje će podići u roku nekoliko sati.

Ipak, većina plemena živi statičnim načinom života te u svojim naseljima uzgajaju povrće, najčešće tapioku, batat, kukuruz, banane i ananas. Biljke koje sade u vrtovima i skupljaju u prirodi koriste za hranu, lijekove, materijale za izgradnju kuća te izradu predmeta za svakodnevnu uporabu. Žive od onoga što im rijeka i prašuma nude, a u lovu najčešće vrebaju divlje svinje, tapire, majmune i ptice. Ribolov igra veliku ulogu u domorodačkim plemenima ne samo zbog hrane već i zbog otrova koje pronalaze u nekim ribama te ih koriste za otrovne strelice.

• 

U plemenu Enawe Nawe ne jede se crveno meso već isključivo riba, a ovi su domoroci poznati po svojim drvenim branama koje grade na rijekama svake godine kako bi ulovili ribu. Štoviše, njihova Yakwa ceremonija, usko vezana uz izgradnju brana i spiritualnu konzumaciju ribe, prepoznata je kao važan dio brazilske kulturne baštine. Ceremonije su važan element plemenskog života, posebice oni koji slave suživot prirode i božanstava. Takvi običaji nastali su zbog neraskidive i duboke spiritualne povezanosti domorodaca sa zemljom. U nekim plemenima, poput Yanomami, česta je upotreba halucinogenih biljaka i pripravaka dok u nekim zajednicama plemenski šamani ulaze u trans ritualnim plesovima.

BRAZILSKA PLEMENA I POLITIKA „BEZ KONTAKTA“

U prošlosti je brazilska vlada pokušavala uspostaviti kontakt s domorocima, no posjete istraživača u domorodačkim zajednicama nerijetko su izazivale širenje zaraze bolestima i virozama na koje domoroci nemaju razvijen imunitet. Neki od pripadnika posjećivanih plemena umrli su od obične prehlade u roku od 24 sata. Poučena tim iskustvom, brazilska vlada je ustanovila posebno tijelo koje iz daljine prati plemena, brine o tome da nitko ne pristupa njihovoj zemlji te da se šuma na tom području ne krči.

• 

Istraživači tako vrše suptilan nadzor kako bi prikupili što više informacija o  domorodačkoj  svakodnevici, običajima i kulturi, a kontakt je strogo zabranjen, osim u situaciji ako ga sami domoroci iniciraju. Jedan od načina kako pokazati dobru namjeru prema plemenu jest ostavljanje sjekira i mačeta kao vrlo korisne poklone za lov i prikupljanje hrane.

PLEMENA BI MOGLA NESTATI S LICA ZEMLJE U ROKU OD 20 GODINA

Brazilska nacionalna indijanska fondacija za zaštitu Indijanaca (FUNAI) odgovorna je za očuvanje domorodačkog načina života na zemlji koja zakonski pripada domorocima. Možda je sreća u nesreći ta što domoroci uglavnom žive na području bogatom prirodnim resursima, a ona su itekako podobna za eksploataciju plina, nafte, šuma i ruda. Crna su predviđanja koja kažu da bi nekontaktirana plemena mogla nestati s lica Zemlje u roku od dvadeset godina, a ako se nastavljaju uništavati njihova staništa i zemlja od koje žive, takav scenarij nije malo vjerojatan.

• 

Koliko su domoroci vezani uz zemlju, a koliko je jak utjecaj prijetnji i ugrožavanja autohtonog načina života,  govore rastuće brojke samoubojstava u brazilskim plemenima. Unazad 30 godina, više od 600 pripadnika plemena Guarani počinilo je samoubojstvo, a ta je stopa 19 puta veća od stope samoubojstava na nacionalnoj razini u Brazilu. Kada izgube svoju zemlju, domoroci glavni izvor životnih resursa i gube svoj smisao. Za sva domorodačka plemena zemlja je sveta jer im omogućuje hranu, utočište, definira njihov jezik, kulturu i identitet.

• 

INSTITUCIONALIZIRANO UNIŠTAVANJE DOMORODAČKE ZEMLJE I TRADICIJE

U današnjem Brazilu situacija postaje sve nepovoljnija za brazilska plemena i domoroce. Dolaskom predsjednika Jair Bolsonaroa na vlast 2019. godine povećali su se sukobi brazilskog naroda i domorodaca u zemlji. Predsjednikovi planovi za industrijalizaciju amazonske rijeke i prašume te rudarenje na domorodačkom teritoriju pokrenuli su val sve jačih prijetnji autohtonom domorodačkom načinu života.

• 

Iako je rudarstvo teoretski zabranjeno na domorodačkom teritoriju, sve je veća aktivnost ilegalnih rudara. Avanturistička potraga za blagom ide toliko daleko da su na zemlji Indijanaca krenula nicati mala naselja i nove civilizacije kopača zlata opskrbljenih internetom, kafićima, bordelima i avionskim pistama. Indijanska udruga i predstavnici plemena podizali su tužbe u nadi da će ih zakon o indigenom stanovništvu zaštititi, no njima su animozitet prema domorocima i sukobi samo ojačali.

BUDUĆNOST DOMORODACA LEŽI U KOLEKTIVNOJ BORBI ZA NJIHOVA PRAVA I NJIHOVU ZEMLJU

Zahvaljujući vladinim i nevladinim organizacijama te preko 200 svjetskih inicijativa, podizanje svijesti o očuvanju domorodačke tradicije i teritorija proširilo se na cijeli svijet. Uz veliki broj video materijala i dokumentarnih filmova snimljenih kroz desetljeća, možemo se jednim malim dijelom upoznati s domorodačkim načinom života. Oni nam daju neku osnovnu sliku o tome što znači živjeti u plemenu, bez tehnoloških blagodati i globalne povezanosti. Možda nam je to teško ili gotovo nemoguće zamisliti, ali domoroci takav život prigrljuju i smisao pronalaze u prirodi i zemlji na kojoj i od koje žive.

Kako žive današnja plemena?

Zbog sve češćih i razornijih šumskih požara te sječe i uništavanja vegetacije, mnoga plemena susreću se s ozbiljnim prijetnjama za opstanak. Donosimo vam priče o tome kako izgleda život amazonskih plemena danas te kako je moderna civilizacija uništila život plemena Batwe u Africi.