BISER NESTVARNE LJEPOTE
Nek je živo, zdravo i nek je muško: zašto se u Crnoj Gori rađaju više dječaci nego djevojčice
Tradicija Crne Gore jednako je bogata koliko i njezine prirodne ljepote, ali zastarjeli običaji koji su i danas rasprostranjeni uvelike diktiraju društvene vrijednosti i svakodnevni život stanovnika ove zemlje. Zbog tradicionalnih vjerovanja da se prvo treba roditi muško, a tek onda žensko dijete, dječaci se u Crnoj Gori rađajuju puno češće nego djevojčice. U prosjeku se godišnje rodi 350 muške djece više, a uslijed društvenog i obiteljskog pritiska žene su prisiljene prekidati trudnoću kada saznaju da nose djevojčicu. Cjelokupna društvena klima i duboko ukorijenjeni animozitet prema ženama koje rađaju djevojčice doveli su Crnu Goru na sam vrh država s poremećajem spolne strukture novorođenčadi, zajedno s Albanijom, Azerbejdžanom i Armenijom, državama u kojima su mnoge ljudske slobode taoci zastarjelih tradicija.
STISNI ZUBE I OKRENI SE PREMA SJEVERU: TRADICIONALNI CRNOGORSKI SAVJETI ZA PRAVLJENJE MUŠKE DJECE
“Nek je živo, zdravo i – nek je muško!”, rečenica je to koju su u Crnoj Gori čule tisuće žena. Iako je svijet u mnogočemu napredovao do 2021. godine, ovakve uzrečice vraćaju nas nekoliko koraka unazad u društvenom i moralnom napretku. Nažalost, one još uvijek vrijede prilikom planiranja i rađanja djece u mnogim dijelovima Crne Gore gdje je rođenje muškog djeteta najveće veselje. Mnogi pobornici ovakvih tradicija opravdavaju svoje stavove povijesnom bijedom i teškoćama iz prošlosti kada su preživljavanje obitelji te obrana od neprijatelja ovisili isključivo o muškarcima.
Zanimljiva je činjenica da često partner nije onaj koji traži muškog nasljednika, već je to cijela obitelj. Koliko je crnogorski patrijarhat jak dokazuje snažna i još uvijek prisutna tradicija naslućivanja spola djeteta, ali i upute kako se „rade“ i rađaju muška djeca. Mnoga crnogorska vjenčanja zadržala su običaje poput unošenja tzv. nakončeta preko praga ne bi li se rodio sin, a u nekim dijelovima bi djever s istim ciljem opasao mladu muškim remenom oko struka.
Postoji niz vjerovanja koji predstavljaju garanciju da će u obitelj stići zdravi dječak. Jedno od najpoznatijih jest da će se muško dijete roditi ako supružnici tijekom odnosa stisnu zube, a bilo bi poželjno i da se muškarac okrene prema Lovćenu, poznatoj planini u Crnoj Gori. Mnogi preporučuju da se spolni odnos treba odvijati stojećki dok je žena pritom okrenuta prema sjeveru.
OKRUTNA I DUBOKO UKORIJENJENA TRADICIJA I DALJE PRISUTNA U CRNOGORSKOM DRUŠTVU
Prema podacima Ministarstva zdravlja, svake godine u Crnoj Gori više od tisuću žena prekida trudnoću, a mnoge nevladine organizacije ukazuju i na činjenicu da se povećava broj privatnih ginekoloških ordinacija premda samo mali broj njih ima dozvolu za vršenje prekida trudnoće. Također, takve se privatne ordinacije otvaraju i kako bi žene što ranije saznale spol djeteta kojeg nose iako je zakonski zabranjeno njegovo otkrivanje prije dvanaestog tjedna trudnoće. Budući da je u još uvijek patrijarhalnom crnogorskom društvu nepoželjno rađati djevojčice, velik broj žena prekida trudnoću kada saznaju da nose kćer.
Prije nekoliko godina Vijeće Europe je posumnjalo na zloupotrebu metoda ranog utvrđivanja spola djeteta u Crnoj Gori te su poslali upozorenje crnogorskim vlastima. Koliko god se trudili zažmiriti na jedno oko, statistike pokazuju poražavajuće podatke da je takva praksa na nacionalnoj razini u proteklih 20 godina rezultirala rađanjem nekoliko tisuća dječaka više u odnosu na djevojčice.
VJEROVALO SE DA SE ŽENSKA DJECA ZA “TUĐU” KUĆU RAĐAJU, DOK JE MUŠKO ONO ŠTO OSTAJE I ČUVA PREZIME
Mnoge žene su pokušale progovoriti o svojim mučnim iskustvima, ali taj broj je i dalje malen zbog straha od stigmatizacije u društvu i obitelji. Nadahnute takvim pričama, mnoge su aktivistkinje pokretale kampanje, a najpoznatija je „Neželjena“ kojom se nastojalo osvijestiti i senzibilizirati crnogorsko društvo o problemu učestalih pobačaja zbog neželjenog spola djeteta. Usprkos mnogim obećanjima zdravstvene inspekcije i ministarstava, malo toga se do danas promijenilo u smislu pravne i zakonske zaštite. Sve je ostalo na plećima aktivista i zagovaratelja humanih politika.
Ipak, poznati aktivisti za ljudska prava svjedoče o pozitivnim pomacima u društvenoj percepciji i podršci ženama. Razbijanju predrasuda svakako su pridonijeli sportski uspjesi ženskih sportašica, a kao prekretnicu navode trenutak kada su crnogorske rukometašice postale europske prvakinje. Nakon puno godina stagnacije, crnogorsko društvo doživjelo je nacionalni ponos zbog dugo iščekivanog uspjeha za tu malu, ali prekrasnu zemlju na Balkanu. Osjetne promjene u društvenoj klimi također pridonose promjeni kolektivne svijesti, a vjerujemo da će i statistike kroz godine pokazati isti optimizam.
