Spektakl kraj Imotskog
Evo vam 10.000 dolara, zapisujte kako ste ih potrošili! Velika studija dala je odgovor na vječno pitanje: jesu li ljudi velikodušni?
Da vam sutra netko pokloni 10.000 dolara (oko 9300 eura), na što biste ih potrošili? Imate tri mjeseca, ne smijete investirati i ne smijete stavljati na štednju. Nemate niti jedan drugi uvjet, samo da uživate, kupujete i plaćate što god poželite. Upravo su taj iznos i te upute dobili sudionici velikog eksperimenta koji je trebao pokazati jesu li ljudi velikodušni ili sebični. Bez straha od budućnosti, bez pritiska svakodnevnih troškova, istraživači su željeli provjeriti koliko će ispitanici potrošiti na sebe, a koliko na druge, te hoće li dio iznosa dati i u dobrotvorne svrhe. Evo što su otkrili!
KANDIDATI NISU ZNALI ZA KAKAV SE TOČNO EKSPERIMENT PRIJAVLJUJU
Desetljećima su znanstvenici i sociolozi pokušavali dati odgovor na ovo pitanje o ljudskoj prirodi, no testiranja su se provodila samo s malim iznosima, od desetak dolara ili čak manje. Prije tri godine istraživači povezani sa Sveučilištem British Columbia, Sveučilištem Yale i Tehnologijom, zabavom, dizajnom (TED) dobili su priliku, uz pomoć sponzora i bogatih donatora, provjeriti kako bi se ljudi ponašali s većim iznosom novca. Na društvenim mrežama TED-a objavili su natječaj kojim su tražili kandidate za misteriozni eksperiment.
VELIKODUŠNOST JE POBIJEDILA: 68 POSTO POTROŠNJE UKLJUČIVALO JE I DRUGE LJUDE
Prijavili su se ljudi iz cijelog svijeta, a odabrano je 200 kandidata iz SAD-a, Brazila, Indonezije, Kenije, Australije, Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva. Možemo samo pretpostaviti koliko su bili sretni kad su kasnije otkrili u kakvom eksperimentu sudjeluju. Dobili su novac i zadatak da bilježe baš svaku transakciju i upisuju kako su potrošili novac. Pokazalo se da nema straha za ljudsku vrstu: velikodušnost je uvelike dominirala. Ukupno je 68 posto novca potrošeno na druge. Taj postotak uključuje i zajednički provedeno vrijeme, poput plaćenog zajedničkog odmora. Čak je petina novca direktno donirana humanitarnim udrugama.
NEKI SU DIREKTNO DONIRALI I POKLONILI 15 POSTO CIJELOG IZNOSA
Neki su direktno donirali i više od 10 posto ukupnog iznosa. Istraživači su zabilježili da je jedan ispitanik iz Kanade donirao 1200 dolara organizaciji koja brine za edukaciju marginaliziranih skupina. U Indoneziji je kandidat dao 1500 dolara obitelji prijatelja koji je nenadano preminuo kako bi im pomogao s nepredviđenim troškovima. Jedna je osoba gotovo cijeli iznos potrošila na mini domacije ljudima u lokalnoj zajednici za akcije kao što je oslikavanje zidova, uređenje vrtova, postavljanje štandova s besplatnom hranom za siromašne…
NEMA RAZLIKE IZMEĐU BOGATIH I SIROMAŠNIH, JEDNAKO SE POKLANJALO I U KENIJI I U SAD-U
Iznos od 10.000 dolara predstavlja tek desetak posto godišnjih primanja ispitanika iz bogatih zemalja, kao što su SAD, UK, Kanada i Australija. S druge strane, ispitanicima iz siromašnijih zemlja, Kanije, Indonezije i Brazila, taj novac uvelike premašuje godišnju zaradu. Bet obzira na tu razliku, nije bilo velikih odstupanja u postotku doniranog novca i novca potrošenog na druge. Sudionici iz bogatijih zemalja više su direktno donirali udrugama, ali obje su skupine jednako trošile na ljude oko sebe.
STUDIJA ULIJEVA NADU DA IMA NADE ZA BUDUĆE GENERACIJE
U zaključku studije navodi se kako će u narednim godinama i desetljećima, s odlaskom generacije baby boomera, ogroman iznos novca biti proslijeđen mlađim generacijama. Oko 36 bilijuna dolara pripast će nasljednicima današnjih bogataša, a ova studija ulijeva nadu da će barem dio tog ogromnog novca biti potrošen na javno dobro i druge ljude.
