Kako se slavi Uskrs na sjeveru Europe? Jedu naranče dok rješavaju kvizove, čitaju krimiće, a dio tradicije je i boravak na otvorenom

Znate li da Uskrs za Norvežane znači jedenje naranči dok rješavaju kvizove i gledaju ili čitaju krimiće? Norveška je jedna od rijetkih zemalja koja obiluje slobodnim danima uoči Uskrsa. Veliki četvrtak, Veliki petak i Uskrsni ponedjeljak državni su praznici i sve trgovine tad su zatvorene. Ni škole ne rade od petka prije Uskrsa do utorka nakon Uskrsnog ponedjeljka. Stoga je prilično uobičajeno, posebno za obitelji s djecom, uzeti odmor za vrijeme najvećeg kršćanskog blagdana. Evo kako Norvežani slave Uskrs…

A kako je Norveška sve više sekularna zemlja, vjerske tradicije tijekom Uskrsa postaju manje uobičajene. No neki Norvežani i dalje poštuju kršćanske običaje. U nastavku vam otkrivamo sve tajne tipičnog norveškog Uskrsa koje je s nama podijelilo Veleposlanstvo Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj! God påske fra Norge! Ili na hrvatskom – sretan Uskrs iz Norveške!

Za mnoge Norvežane Uskrs se vrti oko aktivnosti na otvorenom. Čak 600.000 Norvežana posjeduje kolibe, a još ih više ima pristup kućicama u vlasništvu obitelji ili prijatelja. Neke su u planinama, neke pak nisu, no sve u svemu, mnogi Norvežani odlazak u kolibe poistovjećuju s uskrsnom tradicijom. Uskrs se često smatra i krajem sezone skijanja te snijega pa je tad na skijalištima vrhunac sezone s pregršt događanja i puno ljudi.

Norveška je tijekom zime hladna i mračna, ali sam Uskrs često je blaži i puno svjetliji. Zato je mnogima uživanje u piću nakon dana provedenog na skijama, na zubatom suncu izvan kolibe, puno veći doživljaj od samog skijanja. “Solveggen”, u doslovnom prijevodu “sunčani zid”, označava mjesto okrenuto prema suncu – ono zapravo može biti bilo gdje, ali jedno je sigurno – za Norvežane je skoro pa sveto!

Općenito, kombinacija sunca i zimskih sportova čini Uskrs vrlo popularnim. A ako ste jedan od sretnika koji za vrijeme uskrsnih praznika putuju u norveške planine, morate biti oprezni. Kombinacija velike geografske širine i refleksije od snijega čini sunce vrlo snažnim i lako je izgorjeti. Stoga je krema za sunčanje neophodna. Ovo će za hrvatske pojmove zvučati hladno, ali Norvežani i temperaturu od 10 stupnjeva smatraju vrućom!

Norveški Uskrs, naravno, ima i svoju boju – žutu, no možemo joj dodati i narančastu. Norvežani, naime, svakog Uskrsa pojedu čak 20 tona naranči, što je u prosjeku deset puta više od ostatka godine. Bezalkoholno piće Solo, s okusom naranče, također je neizostavan dio Uskrsa.

Iz tvrtke koja ga proizvodi za norvešku web stranicu Godt.no rekli su da je 20 posto njihove ukupne prodaje Sola zabilježeno upravo na Uskrs. A tu je i popularna čokolada Kvikk Lunsj, koja je mnogima sinonim za skijaška putovanja i također se smatra uskrsnom tradicijom.

Za razliku od Hrvata, Norvežani nemaju toliko dugu tradiciju konzumiranja janjetine za Uskrs. No ipak se priprema fårikål (ovčetina s kupusom), dok je za Božić popularan sušeni pinnekjøtt (delicija na bazi janjećih rebara) – oba jela povezana su sa sezonom klanja. Prije nego što su zamrzivači postali uobičajeni 1970-ih, svježe meso nije se moglo dugo čuvati pa ni janjetina za Uskrs nije bila uobičajena.

A nakon černobilske nesreće 1986. godine, prodaja janjetine naglo je pala zbog straha od kontaminacije. Kako bi potaknuli potrošnju, norveške vlasti pokrenule su kampanju promovirajući janjetinu kao uskrsnu tradiciju, oslanjajući se na njezino biblijsko značenje i potičući njezinu popularnost.

Nema ničeg lošeg u uživanju u ukusnoj hrani, ali pritom treba misliti i na mozak! Zato su kvizovi i zagonetke vrlo važan dio zabave tijekom Uskrsa u Norveškoj. Novine često objavljuju dodatke sa zagonetkama za cijelu obitelj, a u knjižarama, trgovinama mješovitom robom i na benzinskim postajama prodaju se posebne knjige “Uskrsni kviz”.

I televizija ima poseban program pod nazivom “Påskenøtter”, što u prijevodu znači “Uskrsni orasi”, a označava pitanje ili zagonetku koje nije baš lako odgonetnuti. Na radiju je tijekom Uskrsa vrlo popularna emisija “Uskrsni labirint”. U njoj pozivatelji pokušavaju odgovoriti na pitanja i zagonetke kako bi pronašli sljedeće “odredište” za labirint. Ova tradicija prenosi se na mlađe generacije pa mnogi pripremaju labirint za djecu koja moraju rješavati zagonetke ako žele pronaći uskrsna jaja punjena slatkišima.

I za kraj vam ostavljamo još jednu posebnu norvešku tradiciju – tzv. “uskrsni zločin”, koji se odnosi na čitanje kriminalističkih romana i gledanja kriminalističkih serija na TV-u. Izdavači u Norveškoj redovito objavljuju puno knjiga u ovom žanru neposredno prije Uskrsa, a TV kanali često imaju serijale označene kao “uskrsni zločin”. Čak ćete i na ambalaži od mlijeka pronaći male zagonetke koje oponašaju krimiće, često s duhovitim prikazima, poput krave koja nešto krade. Inače, tradicija “uskrsnog zločina” u Norveškoj seže čak u 1923. godinu.