
ŠARMOM OSVAJA NA PRVU
Vrijeme posta i odricanja
Danas počinje korizma, period godine kad mnogi katolici diljem svijeta ulaze u vrijeme posta, odricanja i duhovne pripreme. Ovaj 40-dnevni period, koji prethodi Uskrsu, jedno je od najvažnijih razdoblja u kršćanskoj tradiciji, no jeste li se ikada zapitali zašto Korizma traje baš 40 dana? Broj 40 ima posebno značenje u Bibliji i kroz povijest je bio simbol iskušenja, pripreme i duhovnog rasta. U nastavku istražujemo povijesne, teološke i simbolične razloge iza ovog svetog razdoblja, kako se prakticira danas i koje običaje vežemo uz Korizmu u Hrvatskoj.
Već na Nicejskom saboru 325. godine spominje se četrdesetdnevni post prije Uskrsa, što znači da je razdoblje koje danas poznajemo kao korizmu jedno od najstarijih i najdublje ukorijenjenih u kršćanskom kalendaru, piše hkm.hr. No, zašto upravo 40 dana?
Teolog James Merrick, profesor na Franjevačkom sveučilištu u Steubenvilleu, objašnjava da brojka 40 nije odabrana slučajno. Naime, ona ima duboko biblijsko značenje i često se ponavlja kao obrazac u Svetom pismu. Ovaj broj simbolizira vrijeme pripreme, iskušenja i duhovnog rasta, što se može vidjeti u brojnim starozavjetnim i novozavjetnim događajima.
Broj 40 u Bibliji se neprestano ponavlja. Velika poplava iz Knjige postanka trajala je 40 dana, dok je Mojsije proveo isto toliko vremena na brdu Sinaj primajući deset zapovijedi od Boga. Nakon što su Izraelci prekršili prvu zapovijed i štovali zlatno tele, Mojsije se ponovno popeo na Sinaj i postio 40 dana moleći za oprost svoga naroda. Isto tako, putovanje Izraelaca do Obećane zemlje trajalo je punih 40 godina, razdoblje u kojem su prolazili kroz kušnje i duhovno sazrijevali, piše Hrvatska katolička mreža.
Također, Prorok Ilija, kada je bježao od Izraelaca zbog toga što ih je optužio za štovanje lažnih božanstava se poput Mojsija okrenuo postu i to 40 dana! Drugi biblijski prorok, Jona, propovijedao je Ninivljanima te ih je potaknuo da se preobrate i poste 40 dana kako bi iskazali svoje kajanje. Na koncu, Isus je postio 40 dana u pustinji prije nego što je započeo svoje javno djelovanje. Upravo ta biblijska shema, koja se ponavlja kroz ključne događaje starozavjetne povijesti, postala je temelj i za trajanje korizme kakvu danas poznajemo.
Iako se korizma tradicionalno povezuje s postom, molitvom i odricanjem, način na koji vjernici danas obilježavaju ovo razdoblje uvelike se prilagodio suvremenom načinu života. Katolička Crkva propisuje post i nemrs na Čistu srijedu i Veliki petak, dok se petkom tijekom korizme vjernici potiču na suzdržavanje od mesa. No, mnogi danas korizmu doživljavaju ne samo kao vrijeme odricanja od hrane, već i kao priliku za osobni rast, duhovnu obnovu i činjenje dobrih djela.
„U posljednje vrijeme sve je prisutniji trend tzv. digitalnog posta, gdje se ljudi odlučuju na 40 dana smanjiti ili potpuno prestati koristiti društvene mreže, televiziju ili druge oblike tehnologije koji im oduzimaju previše vremena“, piše Vatican News. Također, sve više vjernika koristi korizmu kao priliku za jačanje duhovne prakse – češće odlaze na misu, sudjeluju u pobožnosti križnog puta i intenzivnije se posvećuju molitvi i razmatranju Svetog pisma.
Korizma se kroz povijest razvila u raznim smjerovima, a način njezinog obilježavanja razlikuje se od zemlje do zemlje. U Hrvatskoj su se zadržali brojni pučki običaji vezani uz ovo razdoblje, posebno u primorskim krajevima. „Križni put kroz mjesta i sela te pokornička procesija koja se održava na Veliki petak i danas su duboko ukorijenjeni u tradiciju mnogih hrvatskih župa“, navodi Hrvatska katolička mreža.
Jedan od najpoznatijih korizmenih običaja u Hrvatskoj je Za križen na otoku Hvaru, stoljetna procesija koja traje cijelu noć i povezuje šest mjesta na otoku. Ovaj običaj, upisan na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine, okuplja brojne vjernike koji u tišini i molitvi prate križ kroz desetke kilometara otočkih puteva.
Ovaj jedinstveni obred predstavlja izraz vjerskog i kulturnog identiteta stanovnika središnjeg dijela otoka Hvara, a njegovi korijeni mogu se pratiti unatrag pet stoljeća. U noći s Velikog četvrtka na Veliki petak istovremeno iz šest župskih crkava u 22 sata kreću ophodi predvođeni križonošom koji hrabro nosi križ težak do 18 kilograma, u znak molbe ili zahvalnosti, kao vlastiti ili obiteljski zavjet, navodi Turistička zajednica Jelse na svojim službenim web stranicama. Prate ga izabrani članovi u bratimskim tunikama, zajedno s mnoštvom vjernika i hodočasnika, koji se zaustavljaju u mnogim crkvama i kapelicama duž puta.
ŠARMOM OSVAJA NA PRVU
Kvizovi
Podaci Eurostata
Podaci Eurostata
OGROMNO GRUPNO SLAVLJE
GOSTOVALI U ZAGREBU
TRAUMA IZ PROŠLOSTI
Zvuči kao mit
MICHELINOV CHEF OTVORENO
SPEKTAKULARNA MOREŠKA
zemlja sretnih ljudi
Izolirani od ostatka svijeta