
Skrivena ljepota Like
Kad bi vas netko pitao da opišete Saudijsku Arabiju, što bi vam prvo palo na pamet? Vjerojatno bi vam se pred očima pojavili kilometri i kilometri pustinjskog pijeska, uz grbave deve koje se njime probijaju. I ne biste bili u krivu. Čak 95 posto površine najveće države Arapskog poluotoka čini pustinja, a u njoj je i više od polovice svih deva koje se nalaze u ovom dijelu svijeta. Zato će vas vjerojatno iznenaditi podatak da Saudijska Arabija uvozi pijesak i deve za vlastite potrebe! U nastavku otkrijte zašto je to tako, te za što se uvezeni pijesak i deve koriste.
Saudijska Arabija smještena je u jugozapadnoj Aziji, površina joj je čak 2,2 milijuna četvornih kilometara. To je svrstava na 12. mjesto najvećih zemalja svijeta, odnosno 13., ako se Grenland tretira kao zasebno područje. Čak 95 posto površine zemlje je pustinja, uključujući i najveću i najsušu pješčanu pustinju na svijetu, Rub’al-Khali. Većina teritorija slabo je naseljena, a stanovništvo je koncentrirano u gradovima na zapadnoj obali, glavnom gradu Rijadu u središtu zemlje, te na istočnom priobalju gdje je locirana većina naftnih izvora. Tako da, nema sumnje, Saudijska Arabija ima puno, puno pijeska. Pa ipak, godišnje uveze pijeska u vrijednosti gotovo 4 milijuna dolara.
Pijesak je neophodan za sve veće građevinske radove i svi važniji građevinski materijali, poput betona i cigle, rade se od pijeska. Pijesak u Saudijskoj Arabiji nije odgovarajuće kvalitete za gradnju. Granule pustinjskog pijeska imaju glatke rubove zbog kojih nisu iskoristive u proizvodnji materijala, a neiskoristiv je i pijesak s plaža zbog udjela soli u njemu. Najpogodniji je za gradnju riječni pijesak, koji je jedan od najtraženijih materijala na svijetu. Saudijska Arabija je 2021. godine svoj najviše uvozila iz Belgije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Indije, Australije i SAD-a.
Najveća zemlja Bliskog istoka uvozi i deve. To se također čini nelogičnim jer populacija deva na Arapskom poluotoku broji oko 1,6 milijuna, od čega je 53 posto baš u Saudijskoj Arabiji. Deve su dugo bile doslovno izvor života za Arape, ne samo kao prijevozno sredstvo, već i kao izvor mesa i mlijeka. Meso deve tradicionalno je dio arapske prehrane.
No, lokalne su se deve kroz povijest sve više pripitomljavale i počele su se koristiti za utrke i kao izvor zabave. U početku su ih uvozili iz sjeverne Afrike, no kasnije se Australija pokazala boljim dobavljačem. Taj kontinent ima najveću preostalu populaciju deva uvezenih još u 19. stoljeću iz sjeverne Indije. Australske deve su divlje i genetski raznolike, pa se vjeruje da su pogodnije za jelo jer su punašnije i ukusnije od domaćih.
Skrivena ljepota Like
Skok preko granice
Slavonski div od hrasta
Kad jugo podivlja...
Kvizovi
Bez vize, ali...
najslađe što ste ikad vidjeli!
Stoljeće zagrebačke elegancije
Hrvati u Vatikanu
Papa drugačijeg kova
U iščekivanju bijelog dima
SVI U TUROPOLJE!
NEŠTO DRUGAČIJI OBIČAJI
NAJZABAVNIJI DIO USKRSA
Svjetlucave pisanice