Život u poliandriji: društvo u kojem žena ima više zakonitih supruga i u kojem muškarac nikada nije šef

Iako puno rjeđi oblik poligamije, poliandrija je oblik bračne zajednice u kojoj su žene udate za više muškaraca. Postojeće prakse u svijetu pokazuju da se žene najčešće udaju za muškarca i njegovu braću pa se one u prenesenom značenju udaju i za cijelu obitelj. Ovaj kulturni fenomen privlači znatiželju mnogih istraživača koji često dolaze do zaključka da je održavanje poliandrijske prakse pomoglo u osnaživanju matrijarhalnih vrijednosti i zajednica koje iste njeguju. Sklapanje ovakvih bračnih zajednica često je motivirano ekonomsko-socijalnim uvjetima, a također je temeljeno na kulturnom naslijeđu i dugogodišnjoj tradiciji pojedinih društava. U nastavku doznajte kako izgleda život u poliandriji, zajednici u kojoj žena ima dva ili više muškaraca!

SLATKO BLAGO ŠOLTEU medu s ovog dalmatinskog otoka uživalo se i na bečkom dvoru, obožavali su ga u antičkom Rimu, a i danas se radi sa srcem i maksimalnim poštovanjem prema pčelama

Nastavi čitati

POLIANDRIJA U SVIJETU – KULTURNI FENOMEN KOJI ODOLIJEVA ZUBU VREMENA

U mnogim državama svijeta poligamija je uobičajena pojava, posebice sklapanje braka između muškarca i više žena, odnosno poliginija. Takav bračni običaj najčešće je baziran na religiji, posebice u muslimanskim i mormonskim zajednicama te je vrlo čest i u mnogim nekontaktiranim plemenima u svijetu. S druge strane, poliandrija je rjeđi oblik poligamije u kojoj žena ima više zakonitih supruga, a do danas se održala u izvornim plemenima sjeverne Indije, Nepala i Nigerije te u nekim regijama Kine.

Brakovi između jedne žene i više muškaraca imaju dugu povijest, a najčešće su se sklapali u situacijama kada je broj žena u zajednici bio puno manji od broja muškaraca ili pak zbog teških životnih uvjeta u kojima je uvelike pomagalo da se više muškaraca brine o jednoj obitelji. Upravo se zato prakticirao oblik poliandrije prema kojemu se žena udaje za cijelu obitelj, odnosno uz svog primarnog partnera se udaje za svu njegovu braću koja imaju jednaka prava i jednako brinu o svoj djeci.

DRUGA PERSPEKTIVA PLOČABritanci kažu da je ovo najružniji grad u Hrvatskoj. Mi se ne bi složili, ljepote ovog kraja zaista ostavljaju bez daha

Nastavi čitati

Premda se kroz povijest poliandrija prakticirala jer se žene nudilo kao znak gostoprimstva u indijanskim i tibetanskim plemenima, u nekim je društvima ona značila njegovanje matrijarhalnih vrijednosti i osnaživanje ženske uloge u društvu. Prema mnogim istraživanjima američkih znanstvenika, sklapanje poliandrijske zajednice jamči ženama da će njihova djeca biti zbrinuta u slučaju da im se nešto dogodi, a brak s nekoliko muškaraca pomaže ženama u stvaranju svojevrsne sigurnosne mreže u manjinskim kulturama.

ZEMLJA U KOJOJ VLADAJU ŽENE: MATRIJARHALNA ZAJEDNICA NARODA MOSU

Na obroncima Himalaje, u blizini jezera Lugu i granice s Tibetom, živi narod Mosu, jedna od posljednjih matrijarhalnih zajednica na svijetu. Narod Mosu broji čak 40.000 pripadnika, a prakticira tibetanski budizam i dabu, animističko obožavanje boginje Majke. Njihova religijska praksa i animistička vjerovanja uvelike su utjecala na stvaranje društvene strukture u kojoj žene imaju glavnu riječ, a umjesto tradicionalnog monogamnog braka prakticira se jedinstvena institucija tzv. “braka u hodu“ koji ženama omogućava neograničen broj partnera i muževa tijekom cijelog života.

BRAK U HODU: ŽENE TIJEKOM ŽIVOTA PROMIJENE I DO 50 PARTNERA

Iako je današnje društvo naroda Mosu jednim dijelom zaista modernizirano, ono je i dalje posvećeno održavanju tradicije. Glavnu ulogu u obitelji ima baka koja donosi sve odluke, a žene žive u Kući cvijeća. Kad navrše 13 godina, djevojčice dobivaju vlastitu odaju, a nakon puberteta im je dozvoljeno prakticirati običaje „braka u hodu“. To znači da momci smiju noću posjećivati djevojke u njihovim odajama, ali ujutro se vraćaju svojoj kući i obitelji, a upravo po tome je običaj i dobio ime.

Mnoge pripadnice plemena Mosu imaju stalnog partnera iako prakticiraju običaj „braka u hodu“, a tijekom života promijene i do 50 partnera. Za narod koji ne poznaje riječ „ljubomora“; takvi običaji idealna su praksa koja omogućuje ženama i muškarcima upoznavanje vlastitih seksualnih potreba te ispunjavanje istih bez društvene osude ili ograničenja.

BAKA ZNA NAJBOLJE

U Mosu kulturi muškarci nemaju konkretnu ulogu u obiteljskom životu niti u odgoju djece. Očevi ne žive s djecom već stanuju sa svojom obitelji i eventualno brinu o djeci svojih sestara, no ako žele, mogu biti u kontaktu sa svojom djecom. Žene su te koje brinu o svemu, a podjela uloga, odgovornosti i obiteljskih funkcija poprilično je razrađen i održiv sustav. Majke i bake najčešće ostaju u kući kako bi brinule o djeci i kućanstvu, a mlade žene rade i donose novac obitelji. Budući da tijekom mladosti naporno rade i privređuju za obitelj, žene su u starijoj dobi nagrađene povlaštenom pozicijom u društvu, a u domaćinstvima vode glavnu riječ. Premda su društveni ustroj i politika naroda Mosu u rukama muškaraca, oni ne donose samostalne odluke već se za sva važna pitanja i odluke konzultiraju s najstarijim ženskim članovima obitelji.

NEOBIČNI DRUŠTVENI OBIČAJI OBOGAĆUJU KULTURNO NASLIJEĐE

Neobični bračni običaji puno su više od egzotičnih fenomena i društvenih atrakcija, kako ih sami često doživljavamo. Društveni i kulturni običaji koji služe osnaživanju zajednice, društvenih vrijednosti te tradicije svakako su važan dio kulturne baštine pojedinog društva. Na primjeru poliandrije u svijetu možemo učiti o prošlosti koja je ženu često doživljavala kao resurs te time nastojati u sadašnjosti ne ponavljati iste greške. Ipak, na nekim primjerima, možemo uvidjeti da i danas postoje autohtone prakse i zajednice koje kroz generacije osnažuju ulogu žena u društvu te razbijaju razne predrasude i tabue o seksualnosti te muško-ženskim odnosima.