U Sloveniji se nalazi stijena koja ima žensko lice! Uz nju se veže jeziva legenda, ali planinari je obožavaju

Priroda priča najnevjerojatnije priče. Ponekad ih piše u pijesku, ponekad u žuboru vode, a ponekad u stijeni, da ostanu zapisane što dulje. Ponekad smo sretni što im možemo svjedočiti, a jedna je takva ispisana, u biti bolje je reći isklesana i u sivim nijansama Julijskih Alpi u susjednoj nam Sloveniji. Ta priča nosi naslov Ajdovska deklica. I doista je vrijedi poslušati. Jedna je od onih koje se ne zaboravljaju tako lako…

Nju, Ajdovsku deklicu, naći ćete na sjevernoj strani planine Prisojnik (Prisank) u blizini Kranjske gore na sjeverozapadu Slovenije. Riječ je o stijeni koja svojim oblikom podsjeća na lice žene. Sličnost je doista zapanjujuća, odnosno ne radi o jednoj od onih ‘prikaza u stijeni’ gdje, da biste vidjeli lik, morate upotrijebiti maštu. Ovdje sivo bijelo lice doslovno gleda u vas, u biti na dolinu Suhe Pišnice u smjeru Kranjske Gore, a ono se najljepše vidi s vidikovca kod Poštarskog doma na Vršiču ili pak iz Erjavčeve koče.

Kao što je i inače slučaj s takvim neobičnim mjestima ili detaljima u prirodi, i oko ovog su ljudi ispleli legende. Ajdovska deklica je u biti neka vrsta gorske vile, kćer diva to jest ‘ajda’. Bila je dobra srca, živjela je na planinu čiju stijenu i danas krasi te je ljudima pomagala da se snađu u planini i sigurno dođu do Trenta. Kad bi se oni vraćali, u smjeru Vršiča, ostavljali bi joj u znak zahvalnosti hranu… No, ona je isto tako imala i moć proricanja. Odlazila bi do novopečenih majki i njihovim bebama proricala budućnost. Jednog dana je izrekla riječi koje su joj donijele propast.

Naime, jednom novorođenom dječaku u Trenti je prorekla da će on raniti neranjivog Zlatoroga i obogatiti se na njegovim rogovima. Kada su to čule njezine sestre, odnosno kada su doznale da je prorekla smrt Zlatorogu, one su je proklele te se ona, kada je došla kući, na Prisojnik, okamenila.

Ajdovska deklica samo je jedan od primjera čuda koja je priroda priredila u okolici Kranjske Gore. Kranjska Gora nalazi se na oko 810 metara nadmorske visine, a skijaške staze protežu se do približno 1.215 metara. Oduvijek je bila omiljeno zimsko i skijaško odredište na kojem su mnogi napravili prve skijaške korake. Ima oko 30 kilometara uređenih staza, od kojih je većina lagana i prikladna za početnike. Tu su i moderne žičare i dobri hoteli, organiziraju se škole skijanja, sanjkanje i zimske šetnje, pa je čest odabir za obiteljska zimovanja.

Osim skijanja, kad netko spomene ime tog slovenskog mjesta, mnogima se prvo nameće pomisao na jezero Jasna, poznato po svojoj sada već doista slavnoj ‘razglednici’: kozorogu s pozadinom od plave vode i sivila okolnih vrhova.

Riječ je o umjetnom, ali izrazito lijepom jezeru, a šetnja oko njega traje kojih pola sata. Ljeti se hrabri u njemu mogu čak i okupati, obale su mu kao stvorene za piknik, okolica za šetnje i planinarenje, a zimi se pretvara u pravu snježnu bajku.

No, sve to samo je početak. Tu je i jezero Kreda, a okolica Kranjske Gore obiluje i vodopadima. Tamo ćete pronaći vodopad Peričnik, koji je sa svojih 52 metra jedan od najviših u Sloveniji, kao i Martuljški slapovi, pa vodopad Črne Vode na nadmorskoj visini od 1909 metara. Kranjska Gora, u okolici koje se nalazi i niz prelijepih dolina, inače slovi i za ‘prijestolnicu’ Julijskih Alpi i planinarskim opcijama ovdje praktički nema kraja. Zvučnih vrhova je mnogo, a Peč, odnosno Tromeja, vrh na kojem se susreću granice Slovenije, Austrije i Italije jedan je od njih.