U bajkovitom dvorcu na sjeveru Hrvatske možete provesti cijeli dan i neće vam biti dosadno. Ulaznica košta 10 eura

Impresivne kule sa zupčastim kruništima okružene gustim zelenilom, a podno njih veliko jezero: zvuči kao prizor koji je preslikan sa stranica neke drevne bajke. Malo je mjesta u Hrvatskoj koja su toliko prepoznatljiva kao Trakošćan. Smješten na brežuljku u Varaždinskoj županiji na krajnjem sjeverozapadu zemlje, jedan od naših najpoznatijih dvoraca krije više od sedam stoljeća burne povijesti, tijekom kojih se mala obrambena utvrda postupno pretvorila u raskošan plemićki dom. Danas ga opisuju i kao ”čarobno ogledalo prošlosti”. Sasvim zasluženo!

Najstariji slojevi Trakošćana sežu u 13. stoljeće, kad je ondje podignuta utvrda. Bila je dio obrambenog sustava sjeverozapadne Hrvatske i služila kao osmatračnica iz koje se nadzirao put od Ptuja prema dolini rijeke Bednje. Prema jednoj predaji, ime Trakošćan potječe od antičke tračke utvrde, dok ga druga povezuje s vitezovima Drachenstein, koji su navodno gospodarili ovim krajem u ranom srednjem vijeku.

Toponim Trakošćan u pisanim dokumentima prvi put pojavljuje se 1334. godine. Od kraja 14. stoljeća bio je u vlasništvu moćnih grofova loze Celjski, a nakon izumiranja njihove obitelji posjed je prelazio iz ruke u ruku. Među njegovim gospodarima bili su vojskovođa Jan Vitovec, Ivaniš Korvin i Ivan Gyulay, čija je obitelj izumrla 1566.

U drugoj polovici 16. stoljeća dvorac preuzimaju Draškovići, jedna od najznačajnijih hrvatskih plemićkih obitelji. Ta veza trajat će gotovo četiri stoljeća. No Trakošćan tad još nije izgledao poput romantičnog dvorca koji danas poznajemo. Zamišljen kao utvrda, krajem 16. stoljeća dograđen je i prilagođen obrani od vatrenog oružja. Kako su ratne opasnosti slabile, nestajala je i potreba za njegovom fortifikacijskom ulogom.

U drugoj polovici 18. stoljeća Draškovići ga napuštaju i dvorac počinje naglo propadati. Prekretnica stiže tek sredinom 19. stoljeća, u vrijeme kad Europom vlada romantizam i ponovno se budi zanimanje za srednji vijek, stare plemićke obitelji i njihove korijene. Tad se Draškovići vraćaju Trakošćanu i započinje velika preobrazba.

Podmaršal Juraj VI. Drašković obnovio je dotadašnju utvrdu i pretvorio je u rezidencijalni dvorac. Zdanje je dobilo slikovite kule i zupčasta kruništa. U drugoj polovici 19. stoljeća oko Trakošćana uređen je i romantičarski perivoj. Tad je nastalo i Trakošćansko jezero, koje je od početka imalo dvije funkcije. Služilo je kao ribnjak i bilo važan dekorativni element perivoja.

Oko jezera danas vodi poučna staza nazvana ”Put vila”. Duga je oko pet kilometara i može se prijeći za otprilike dva sata lagane šetnje. Zbog aktiviranog klizišta dio staze trenutačno je zatvoren, no obilazak jezera i dalje je moguć preostalim dijelom šetnice.

U perivoju se nalazi i kapela sv. Križa, sagrađena 1754. donacijom Suzane Malatinski, supruge Josipa Kazimira Draškovića. Iako malena, ima oltar s velikim raspelom, propovjedaonicu, pjevalište s orguljama i klupu s uzdignutom katedrom. Nekoć se u njoj bogoslužje održavalo četiri puta godišnje, a danas je vrlo popularna za vjenčanja.

Trakošćan je jedan od rijetkih objekata u Hrvatskoj koji je sačuvao vlastitu povijesnu građu povezanu s ljudima koji su u njemu doista živjeli. Zato obilazak njegovih prostorija nije tek prolazak kroz lijepe kulise. Muzejski predmeti potječu iz razdoblja od 15. do 19. stoljeća i izloženi su u originalnim interijernim cjelinama na pet razina.

Posjetitelji mogu zaviriti u gotovo sve njegove dijelove, od nekadašnjih pomoćnih prostorija i tamnice u podrumu do raskošnijih stambenih odaja. Među najzanimljivijima su Viteška i Lovačka dvorana, Glazbeni salon, Blagovaonica, knjižnica te slikarski atelje Julijane Erdödy Drašković, koja se smatra prvom akademski obrazovanom slikaricom u Hrvatskoj. Muzejske zbirke obuhvaćaju namještaj, slike i grafike, oružje, knjige, fotografije, posuđe te brojne druge predmete.

Posebno je zanimljiva veza Draškovića s počecima fotografije u Hrvatskoj. Naime, Juraj VI. Drašković smatra se prvim poznatim hrvatskim fotoamaterom koji je još 1865. snimio zasad prvi poznati akt u hrvatskoj fotografiji nazvan ”Jurimirska frajla”, dok je njegov nećak Karlo Drašković bio jedan od začetnika umjetničke fotografije u Lijepoj našoj.

Draškovići su u Trakošćanu boravili sve do Drugog svjetskog rata. Godine 1944. iselili su se u Austriju, a dvorac je ubrzo nacionaliziran. Sačuvana muzejska građa od 1954. javnosti je dostupna u stalnom postavu, a Trakošćan je danas u vlasništvu Republike Hrvatske i zaštićeno kulturno dobro od nacionalnog značenja. Ulaznica za dvorac i park za odrasle stoji 10 eura, za mlađe od 26 i starije od 65 godina 7 eura, za učenike 5 eura, a djeca do sedam godina u pratnji roditelja ne plaćaju ništa.