Nekad najbogatiji grad Europe ima čak 60 jezera! Nalazi se u krateru urušenog vulkana, a mnogi nikad nisu čuli za njega

Najfascinantniji gradovi srednje Europe svakako su Prag, Budimpešta i Kraków, no mjesto na tom popisu svakako zaslužuje i Banská Štiavnica, ljepotica s oko 10.000 stanovnika, smještena u središnjem dijelu Slovačke. Leži usred goleme kružne depresije nastale urušavanjem drevnog vulkana, čiji rub danas čini planinski lanac Štiavnické vrchy. Danas je Banská Štiavnica jedno od najposebnijih turističkih odredišta Slovačke. Često se opisuje kao ”skriveni dragulj unutar vulkana” ili ”srebrni grad sa 60 jezera”, a zbog iznimno očuvane srednjovjekovne arhitekture 1993. godine upisan je na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

Mjesto je nekoć bilo vrlo bogato rudnicima zlata i srebra. Prvi radnici u njima bili su iz susjedne Češke i Šleske, a u jednom dokumentu zabilježenom davne 1156. Banská Štiavnica spominjala se kao ”Terra banensium”, što na latinskom jeziku doslovce znači ”zemlja rudara”.

Barut se u rudarstvu prvi put koristio upravo ondje 1627., a nakon što su 1722. rudnici u regiji počeli plaviti, za ispumpavanje vode koristili su se rani parni strojevi, među prvima na europskom kontinentu. Osim toga, 1735. u Banskoj Štiavnici osnovana je rudarska škola, a 1762. i rudarska akademija, koja se smatrala prvom tehničkom visokom školom u svijetu.

Središte ovog slovačkog dragulja krasi Trg sv. Trojstva, kojim dominira veliki barokni kužni pil (stup). Na njemu se nalaze i gotička gradska vijećnica iz 14. stoljeća te mineraloški muzej, a trg se često pretvara i u pozornicu na kojoj se održavaju različite kulturne manifestacije.

Vijećnica, koja je od 1507. do 1679. obnavljana u renesansnom stilu, svojedobno je bila spojena s kapelom sv. Ane, no ona je srušena u 18. stoljeću. Na isto mjesto tad je postavljen kip Gospe. Banská Štiavnica ima i dva dvorca, Stari (Starý zámok) i Novi (Nový zámok), koji su danas muzeji.

Jedan od najstarijih rudarskih gradova u Slovačkoj, od prijestolnice Bratislave udaljen oko 170 kilometara, osnovan je u 13. stoljeću, iako arheološki dokazi potvrđuju da se ruda ondje eksploatirala još u kasnom brončanom dobu. U srednjem vijeku bio je važan gospodarski centar, a današnji urbani izgled uglavnom je oblikovan u 16. stoljeću.

Tad su izgrađene raskošne kuće u kasnogotičkom i renesansnom stilu te impresivna crkva sv. Katarine, jedna od najljepših u Slovačkoj. U istom razdoblju podignut je i obrambeni sustav oko grada, maloprije spomenuti dvorci, kao i barokna gradska vrata Piarg.

Na vulkanskom brdu Scharffenberg (Ostrý vrch) iznad Banske Štiavnice uzdiže se i impresivna barokna kalvarija, jedan od najmoćnijih sakralnih kompleksa u srednjoj Europi. Kalvária Banská Štiavnica izgrađena je između 1744. i 1751., a sastoji se od triju crkava i 22 kapelice. Sve su raspoređene duž strmih padina i povezane postajama križnog puta. S vrha se pruža divan pogled na povijesnu jezgru grada i okolni krajolik.

Posebno je zanimljiv i sustav umjetnih akumulacijskih jezera, s više od 100 kilometara dugom mrežom kanala i brana, koji je počeo nastajati u 16. stoljeću, a dodatno je razvijen u 18. stoljeću. Ne samo da je služio rudarskoj industriji, već je i čitav grad opskrbljivao pitkom vodom.

Sve do 19. stoljeća ova slovačka ljepotica bila je jedan od tehnološki najnaprednijih rudarskih centara u Europi, svojevrsna verzija Silicijske doline tog vremena. O toj epohi svjedoči muzej rudarstva u sklopu kojeg možete posjetiti rudnik srebra iz 17. stoljeća. Tu je i povijesni rudnik Glanzenberg, koji leži odmah ispod središta grada.