U europskom ‘gradu sedam planina’ stalno pada kiša, ali nikome to ne smeta! Kuće su šarene, a priroda u okolici čarobna

U okolici ovog grada, u jednoj od tamošnjih planina, žive trolovi. Šeću noću, a ako ih sunce iznenadi, pretvore se u stijenu. U tvrđavi živi duh dame u bijelom, ako u noću u luci pažljivo poslušate more čut ćete šapat mornara koje je progutala dubina, dok iz obližnjih šuma muškarce vreba, i zauvijek ih odvodi, šumski duh u liku predivne žene s kravljim repom… Ovaj živopisni, pomalo strašan svijet nadnaravnog pronaći ćete u jednom doista posebnom norveškom gradu. Naime, ove priče, samo neke od lokalnih legendi, tek su vrh sante neobičnosti koji ovaj norveški grad čine doista posebnim. Ime Bergen jedno je od onih koje vrijedi dobro upamtiti!

No, za početak, svemu navedenom dodajte i kišu. Naime, Bergen slovi za europski grad kiše. Kiša tamo pada doslovno većinu godine, u prosjeku 239 dana. I stanovnici se tom činjenicom, što je najbolje, navodno ponose.

No, Bergen je i ‘grad sedam planina’ i baza za istraživanje nekih od najslavnijih norveških fjordova, grad u neposrednom zagrljaju doista nevjerojatne prirode što ga, čak i unatoč kišnim kapima, čini jednom od najposjećenijih destinacija Norveške.

Riječ je o drugom najvećem gradu u Norveškoj. Nekada, u 17. stoljeću, bio je najveći grad u Skandinaviji, danas je sedmi, a krasi ga i bogata kulturno povijesna baština te pomorska povijest, ali i vrlo živahna sadašnjost. Bogat je kulturnim i umjetničkim događanjima te poznat po cijenjenoj sveučilišnoj sceni. Navode ga i kao grad koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju norveškog black metala.

Nije tom gradu, inače poznatom po dosta ‘teškom’ dijalektu, navodno najtežem u Norveškoj za razumjeti, uvijek bilo lako. Drvo od kojih su sazdana njegova prepoznatljiva zdanja nerijetko su gorjela i pretvarala se u prah u požarima. No, grad se uvijek vraćao, nanovo obnovljen. Bio je, svojedobno, i ‘europska prijestolnica gube’: tamo je u drugoj polovici 19. stoljeća bila najveća koncentracija gubavaca na europskom kontinentu. U gradu su bile čak tri bolnice za gubavce, jedna od njih danas je i muzej posvećen toj temi.

Povijest grada je, dakle, duga i bogata, a vrlo se dobro ogleda u njegovu najstarijem dijelu koji je i na popisu svjetske baštine. Bio je to prvi lokalitet u Norveškoj koji je zaslužio taj status, a riječ je o Bryggenu, simbolu trgovačke povijesti grada. Svjedok povijesti je i Bergenhus iz 13. stoljeća, jedna od najstarijih i najočuvanijih norveških utvrda.

No, najljepši je njegov ukras, kao što to i inače biva, upravo priroda. A kako se nalazi u Norveškoj, zemlji poznatoj upravo po tome, Bergen u tom smislu nimalo ne razočarava. Upravo suprotno. Mnogo toga govori i njegov nadimak: grad sedam planina. Iako se navodno vode rasprave oko toga koje su to točno (pošto je izbor velik), neki osnovni smjer razmišljanja je ovaj: Lyderhorn, Damsgårdsfjellet, Løvstakken, Ulriken, Fløyen, Rundemannen i Sandviksfjellet.

Od njih je pak možda najrazvikaniji Fløyen sa svojom uspinjačom, iako su upravo tuneli ono po čemu je Bergen najpoznatiji u transportnom smislu te ih ima više po glavi stanovnika od bilo kojeg grada. No, uspinjača je apsolutni hit. Naime, ona lokalnom stanovništvu, a i posjetiteljima omogućuje da, s tamošnjeg vrha, uživaju u predivnim pogledima na sam grad te okolicu.