Skromno brdo na jugu Hrvatske čuva jedan od najljepših gradova svijeta, krije povijesna zdanja i vidikovce s pogledima za pamćenje

Nekako se podrazumijeva da legendarni grad ima legendarne čuvare. U slučaju ponosa hrvatskog turizma, Dubrovnika, to su, s jedne strane, zidine. S druge, sjeverne, iz leđa slavnom gradu, golemo brdo nazvano po najranijem dubrovačkom svecu zaštitniku, s kojeg pogled seže daleko van jednih od najpoznatijih zidina na svijetu, sve do Lokruma, a onda i još dalje do Elafita… Taj se čuvar grada je brdo koje se zove Srđ.

Srđ, koji se dakle smjestio ‘iza’ Dubrovnika i čuva mu leđa, doseže visinu od oko 400 kilometara. Podaci su u tom pogledu različiti – ponekad se spominje 415, ponekad 412 metara. Kako god bilo, brdo doslovno ‘završava’ u gradu i u moru koje ga okružuje, a ime je dobilo po svetom Srđu, odnosno a latinskom Segiusu, jednom od prvih zaštitinika Dubrovnika, starijem i od sv. Vlaha.

To moćno brdo oduvijek je predstavljalo i prirodu zaštitu za Dubrovnik – štitilo ga je od bure. A onda, s vremenom, i od ljudske želje za osvajanjem. Bio je i važan izvor kamena, a njegova južna strana slovi kao najznačajniji izvor tog resursa na dubrovačkom području. Isto tako, nekada su ga prekrivale šume. Brdo Srđ bilo je obraslo u borovu, a pogotovo hrastovu šumu koju je lokalno stanovništvo nazivalo ‘dubrava’. Upravo je po tome slavni Dubrovnik i dobio ime! No, od nekadašnjeg šumskog pokrivača u koji su bile odjevene padine Srđa danas je ostalo malo toga.

Obrambenu važnost brda naglašavaju i zdanja koja se na njemu nalaze. Riječ je o obrambenom sustavu sastavljenom od nekoliko utvrda, od kojih je naslavnija ona po imenu Imperijal. Njezinu su gradnju započeli Francuzi, a dovršili je Austrijanci kad je bila u rukama Austrougarske, i u biti upravo su ovi potonji odgovorni za zdanje kojem i danas svjedočimo. I jednima i drugima Imperijal je bio iznimno bitan, no onda gubi obrambenu funkciju sve do 1990-ih godina, kada ponovno brani grad.

O tom dijelu hrvatske povijesti posjetiteljima utvrde priča priču Muzej domovinskog rata – Dubrovnik. Riječ je o specijaliziranom povijesnom muzeju osnovanom 2016. godine koji prikazuje ratna zbivanja na duborovačkom području, i to pomoću niza zličiith materijala, od ratne opreme do fotografija i originalnih dokumenata te snimki. Svake godine taj muzej, odnosno njegov stalni postav koji čuva brdo Srđ, posjeti oko 80 tisuća ljudi.

Tvrđava Imperijal radi sve dane u tjednu, od 8.30 do 22 sata ( u razdoblju od 1. travnja do 30. rujna, u ostatku godine nešto kraće). Odrasli ulaznicu plaćaju pet eura, a učenici i studenti tri eura. Do nje se može doći na nekoliko načina. Jedna je opcija gradski autobus 17 do sela Bosanka, odakle treba još 15 minuta pješke. Opcija je i pješačenje Križnim putem s Jadranske magistrale, ali i osobni automobil ili pak taxi. Za one koji se odluče na vrh Srđa otići automobilom, dobro je znati da se ispred ulaza u Muzej nalazi parkiralište.

No, možda je najljepši način kako do vrha Srđa, na kojem u oči još upadaju veliki križ te TV odašiljač, te utvrde Imperijal vožnja panoramskom dubovačkom žičarom, čiju gornja postaja dolazi u kombinaciji s ugostiteljskim objektima i, naravno, predivnim pogledom. Upravo je taj pogled, drugačija perskektiva grada koji se pruža stisnut unutar zidina kao na dlanu glavni je razlog zašto mnogi odlaze na brdo Srđ. Uostalom, pogled je to na jedan od najpoznatijih gradova na svijetu.

Što se tiče žičare, cijena varira ovisno radi li se o jednosmjernom ili pak dvosmjernom putovanju. Odrasli će jednosmjernu kartu tako plaitit 15 eura, a dvosmjernu 27 eura. Djeca četiri, odnosno 7 eura. Žičara trenutačno radi od 9 do 21 sat, a u ljetnim mjesecima i do ponoći.