U najljepšem dijelu hrvatske metropole, u kojem svaka ulica krije malu povijesnu poslasticu, plinske se svjetiljke i danas svaku večer pale ručno

Zagreb je divan grad s mnogo lica, no ako želite upoznati jedno od najšarmantnijih i najupečatljivijih uputite se na slavni Gornji grad. Naime, ta povijesna jezgra glavnog grada Hrvatske priča stvarno nevjerojatne priče, a šetnja tamošnjim ulicama pravi je izlet u prošlost. Gornji grad je s dobrim razlogom rado posjećena i popularna destinacija, a na nju vas vodimo i mi u ovom tekstu, predstavljajući vam ukratko neke od njegovih najznačajnijih atrakcija i zanimljivosti vezane uz njih. Imajte samo na umu da su neke od njih stradale u potresima koji su Zagreb pogodili 2020. godine te da su trenutno van dohvata javnosti ili izvan funkcije.

CRKVA SV. MARKA KAO JEDAN OD SIMBOLA ZAGREBA, ALI I HRVATSKE

Zagrebački gornji grad ili Gradec s Kaptolom je sve do 19. stoljeća činio urbanu jezgru tadašnjeg Zagreba, a njegovu pak je srčiku predstavljao legendarni Markov trg koji danas s tamošnjom crkvom sv. Marka predstavlja jednu od najpoznatijih hrvatskih razglednica. Naime, Trg sv. Marka se s vremenom iz središta trgovine pretvorio u političko središte, sa sjedištima Vlade u Banskim dvorima, Hrvatskim saborom i gradskom skupštinom.

• 

No, građevina koja ipak najviše dominira trgom jest crkva sv. Marka, koja datira iz 13. stoljeća, no koja je najpoznatija po svom mnogo mlađem krovu. Prelijepi krov koji prikazuje grbove hrvatskih regija Dalmacije i Slavonije te grb Zagreba, datira iz 19. stoljeća.

CRKVA SV. KATARINE I GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI

No, crkva sv. Marka nije jedina bogomolja koja je obilježila život Gornjeg grada. Tu je i barokna crkva sv. Katarine čija je izgradnja počeka 1620. te trajala 12 godina. Uz to se zdanje, koje se smatra prvim baroknim ostvarenjem na području kontinentalne Hrvatske, veže kompleks bivšeg isusovačkog samostana iz 17. stoljeća, a koji je danas sjedište Galerije Klovićevi dvori, jedne od najznačajnijih kulturnih institucija u Hrvatskoj.

• 

Kad smo već kod samostana, spomenut ćemo i onaj sv. Klare u Opatičkoj ulici, zanimljiv po oslikanim pročeljima iza čijih se zidova danas nalazi Muzej grada Zagreba, a svakako valja spomenuti i grkokatoličku konkatedralu sv. Ćirila i Metoda u Ćirilometodskoj ulici. Ona stoji na mjestu prijašnje kapele koja je oštećena u potresu koji je Zagreb pretrpio 1880. godine. Kad smo se već dotakli muzeja, na Gornjem gradu živi i jedan neobičan, a to je sada već legendarni Muzej prekinutih veza, posvećenih upravo ljubavnim brodolomima s nizom zanimljivih izložaka.

FAMOZNA KAMENITA VRATA

Gornji grad je nekada bio okružen zidinama s kulama i vratima. No, do danas su očuvana samo istočna vrata pod imenom Kamenita vrata. Ona općenito slove kao jedan od najbolje očuvanih spomenika nekadašnjeg Zagreba. Datiraju iz 13. stoljeća, a današnji izgled imaju od 1760. godine. U tom se slavnom prolazu nalazi i kapela sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada. Naime, legenda kaže da je jedino ta slika preživjela veliki požar koji je poharao Gradec 1731. godine. Radi toga se vjeruje da slika ima čudotvorne moći, a mnogi vjernici tamo mole, pale svijeće i ostavljaju cvijeće.

• 

KULA LOTRŠČAK I PUCANJ TOČNO U PODNE

Jedan od najprepoznatljivijih simbola Gornjeg grada jest i kula Lotrščak, ispod koje s nalazi popularno Strossmayerovo šetalište te uspinjača koja povezuje Gornji i Donji grad. Kula je, naravno, bila dio obrambenog sustava, no s godinama se koristila u svakakve svrhe pa je čak jedno vrijeme bila i skladište.

• 

Izgrađena je 1266. godine i nekada je imala samo dva kata, a ime je dobila po tzv. zvonu lopova (starozagrebački “lotrijašâ”). Zvono se oglašavalo prije nego što bi se navečer zatvorila gradska vrata. Inače, zidovi su joj debeli čak 195 centimetara, visoka je 19 metara, a s kupolom i krovištem broji ukupno 30 metara. Iz nje se u podne oglašava i grički top. Prvi put je zarogoborio 1877. godine, na Novu godinu, kako bi se po njemu ravnali ostali zvonari gradskih crkava, a tijekom povijesti je utihnuo svega nekoliko puta.

SLAVNA USPINJAČA, POPULARNI STROSS I BAROKNE KUĆE I PALAČE

Što se tiče slavne uspinjače, riječ je o jednom od najstarijih vidova organiziranog javnog prijevoza putnika u Zagrebu, koji datira još od 1890. godine. Pruga joj je duga 66 metara te se smatra najkraćom takvom na svijetu, dok se spomenuto Strossmayerovo šetalište, od milja Stross, proteže duž južne strane Gornjeg grada. S njega pucaju lijepi vidici na grad, a živo je i omiljeno praktički u svako doba godine.

• 

Gornji grad može se pohvaliti i nizom baroknih kuća i palača. Među najznačajnije spada palača Vojković u Matoševoj u kojoj se nalazi Hrvatski povijesni muzej. Tu su i već spomenuti Banski dvori te palača Rauch, palača Raffays s Hrvatskim muzejom naivne umjetnosti. Zatim palača Juršić, palača Rauch-Sermage, palača Bužan, ljekarna u Kamenitoj…

TRADICIJA PALJENJA SVJETILJKI STARA VIŠE DO 150 GODINA

Gornji grad može se pohvaliti i jednom vrlo zanimljivom tradicijom. Naime, na Gornjem gradu se već više do 150 godina njeguje tradicija ručnog paljenja tamošnjih lampi, ukupno njih 246. Taj posao svako jutro i navečer obavlja nažigač, a za svaki pojedinačni krug mu treba oko tri sata. Lampe se pale sat prije pada mraka, a gase se nakon što svane, a prva ikad zapaljena je 31. listopada 1863. godine. Inače su se koristile u cijelom gradu, no s dolaskom struje su nestale, osim na ovom području grada.

POPULARNA TKALČIĆEVA, VOLJENI DOLAC I MONUMENTALNA KATEDRALA ATRAKCIJE SU U NEPOSREDNOJ BLIZINI

Priča o Gornjem gradu ne bi bila potpuna ni bez jedne od najpoznatijih zagrebačkih ulica, popularne Tkalčićeve koja se nalazi u neposrednoj blizini. Ime je dobila 1913. godine, u čast povjesničara Ivana Krstitelja Tkalčića, a u njoj su svojedobno živjeli siromašni radnici i sluge koji su brinuli za bogatije stanovnike Gradeca i Kaptola. Tu je i šarmantni Dolac, najpoznatija zagrebačka tržnica, tzv. zagrebački trbuh na kojoj se kupuje još od 1930. godine, a koju krasi i poznati kip kumice Barice, posvećen tradicionalnoj prodavačici na tržnici.

• 

Za kraj, najmonumentalnija građevina od svih – Zagrebačka katedrala iz 11. stoljeća, visoka čak 108 metara. Ovo poznato zdanje može se pohvaliti s vodorigama od kojih najteža teži čak 1500 kilograma, a ima i iznimno cijenjene orgulje. Nažalost, i ona je opako stradala u potresu 2020. godine.