Jedan od najstarijih gradova u Hrvatskoj danas ima najmlađe stanovnike! Zovu ga pravim muzejom na otvorenom

Odmah pokraj Splita, jednog od najvećih turističkih središta u Hrvatskoj, smjestio se grad koji na prvi pogled djeluje mirnije, ali u sebi skriva nevjerojatno bogatu i slojevitu priču. Solin je jedno od najstarijih povijesnih središta u zemlji, mjesto u kojem se na gotovo svakom koraku susreću tragovi antičkih vremena i ranog hrvatskog identiteta. Nazivaju ga kolijevkom naše povijesti jer su njime koračali rimski carevi poput Dioklecijana, ali i važni likovi hrvatske prošlosti poput kraljice Jelene. Da, ovo je idealno mjesto za izlet pun zanimljivih povijesnih priča, a u nastavku saznajte što se sve isplati posjetiti u Solinu, od impresivnih ostataka antičke Salone i moćnog amfiteatra do slikovitog Gospina otoka i drugih lokaliteta koji će vas na trenutak vratiti u neka davna, gotovo zaboravljena vremena.

Zovu ga ‘sretni grad uz Jadro‘, a poznat je osim po bogatoj povijesti i po vrlo mladoj populaciji. Na stranicama tamošnje turističke zajednice hvale se da je Solin populacijski najmlađi grad Hrvatske s prosječnom dobi stanovnika od 34,3 godine.

Nekada, kao Salona, bio je četvrti najveći grad Rimskog carstva s oko 60 tisuća stanovnika. Upravo ostaci te antičke Salone danas nas vode u ta davna vremena i predstavljaju prvoklasni razlog za posjetu ovom gradu. No, iako prvoklasni definitivno nije jedini. Solin naprosto pršti od važnosti: on je i mjesto na kojem su se krunili hrvatski kraljevi te dom najstarijeg marijanskog svetišta u našoj zemlji.

No, upravo je ta rimska ostavština najbolje mjesto za početak ovog virtualnog razgledavanja Solina. Ostaci moćne Salone, nekadašnje prijestolnice Dalmacije, a danas najvećeg arheološkog parka u Hrvatskoj, nalaze se kilometar od centra modernog Solina.

Zovu ga i muzej na otvorenom jer se na području drevne Salone stišće sva silina ostataka iz rimskog doba. Amfiteatar, kao najupečatljiviji ‘moment’, datira iz druge polovice 2. stoljeća. Imao je kapacitet najmanje 15 tisuća gledatelja, a u njegovoj se blizini nalazilo i groblje za gladijatore. Tamošnji natpisi govore o njihovim imenima, borilačkim vještinama i porijeklu. Masivnost amfiteatra danas je očuvana samo u njegovu donjem dijelu, a ti su ostaci rekonstruirani nakon Drugog svjetskog rata. Nažalost, jedno je vrijeme čak služio kao izvor građevinskog materijala.

Druga lokacija koja definitivno zaslužuje pozornost jest slavni Gospin otok koji okružuju rukavci rijeke Jadro ili, kako ga nazivaju, hrvatskog Jordana. On slovi za prvo naselje Hrvata na tom području, ali i najstarije tamošnje marijansko svetište. Naime, na tom je otoku u 10. stoljeću, na mjestu gdje se danas nalazi crkva Gospe od Otoka, hrvatska kraljica Jelena dala podići dvije crkve: crkvu Blažene Djevice Marije i sv. Stjepana. Svetište je 1998. godine posjetio i papa Ivan Pavao II.

Solin se može pohvaliti i ostacima još jedne značajne crkve koja pritom nosi i vrlo neuobičajeno ime. Radi se o Šupljoj crkvi, odnosno crkvi sv. Mojsija i Petra. Bazilika je zaštićeno kulturno dobro te i dalje nije u potpunosti istražena. Njezini se ostaci nalaze uz samu rijeku Jadro, a najpoznatija je po tome što je u njoj 1075. godine okrunjen hrvatski kralj Zvonimir, zbog čega se Solin ponekad naziva i Zvonimirovim gradom.

Neobično ime, Šuplja crkva, dobila je u 17. stoljeću. Tako su je nazvali žitelji Solina jer je bila svedena na zidove i urušeni krov. Inače, uz crkvu se nalazio i benediktinski samostan koji pak je bio povezan s vladarskom kućom, a ona je sagrađena unutar velike starokršćanske bazilike koja, pretpostavlja se, datira iz 6. stoljeća.

Nedaleko od Gospina otoka nalazi se i solinska srednjovjekovna utvrda, tzv. Gradina, zaštićeno dobro, a koja je, pretpostavlja se, izgrađena kako bi se Splićani obranili od Klišana. Unutar te utvrde iz 16. stoljeća nalazi se crkva podignuta na ostacima iz rimskog doba. Karakterizira je neobičan tlocrt, a ona datira iz 6. stoljeća.

No, čak ni to nije sve. U Solinu svakako valja posjetiti Manastirine, jedno od najvećih starokršćanskih groblja, zatim gradska vrata to jest Porta Caesarea nazvana tako zbog svoje monumentalnosti, Baziliku Urbanu, ali i ostatke gradskih termi. Najbolje sačuvane terme nalaze se u tzv. Petrovoj ulici. Tu su i gradske zidine kojima je bila opasana eliptična jezgra grada. Građene su nekoliko stoljeća, a vrlo su dobro očuvane na sjevernoj strani.

Rijeka Jadro, inače dom endemske mekousne pastrve, neizmjerno je bitna za Solin, kao i za šire područje, a simbolom te povezanosti ljudi i rijeke mogli bismo nazvati Gašpinu mlinicu, jednu od rijetkih sačuvanih mlinica na toj rijeci. Građena je početkom 18. stoljeća, a unutar nje su sačuvani statični kameni dijelovi mlinova s mlinskim kolima. Radila je sve do 60-ih godina prošlog stoljeća. Stari sjaj joj je vraćen 2008. godine te je zaštićena kao spomenik kulture.

Za one kojima nije samo do razgledavanja, nego žele aktivni odmor u prirodi, okolica nudi pregršt mogućnosti. Jedna od njih je odlazak na Kozjak po malo adrenalina, ali i odlične poglede.