grad inovacija
Mjesta
Slikoviti grad na kontinentu, kojem tepaju da je mala Nizozemska, nalazi se u “centru svijeta” te je idealno odredište za vikend izlet
Ime je svima dobro poznato. Neki ga znaju kao vjersko svetište, drugi kao uspješan gospodarski kraj. Trećima je možda znan kao ‘centar svijeta’… Simpatični, veseli i šareni Ludbreg doista ima tisuću lica, idealna je opcija za jednodnevni izlet, pa čak i kraće putovanje, a u ovom članku odlučili smo pobrojati glavne razloge zašto je tome tako. Naime, ovaj biser sjeverozapada Hrvatske doslovno pršti zanimljivostima i posebitostima. Kladimo se da za neke niste ni znali! Nastavite čitati i testirajte svoje znanje o ovom zanimljivom gradu ili pak se uvjerite da bi ga trebalo čim prije staviti na popis destinacija za posjetu. Idemo na izlet u Ludbreg!
LUDBREG JE CENTAR SVIJETA
Za početak, Ludbreg je centar svijeta. Barem tako tvrde u tom gradu, koji je pod tim nadimkom sad već postao i naširoko poznat. Naime, uz Ludbreg se, navodi se na službenim turističkim stranicama grada, veže priča da se on nalazi u središtu koncentričnih krugova koji spajaju brojne svjetske gradove. Priča seže još u rimska vremena, kada je na mjestu današnjeg Ludbrega stajao Castrum Iovia. No, u međuvremenu se na ‘sceni’ pojavio i švicarski povjesničar umjetnosti Erasmus Weddigen koji je utvrdio da se, ako se Ludbreg uzme kao ishodište te se šestarom po karti iscrtaju koncentrični krugovi, brojni gradove doista nalaze na obodima istih.
Isto tako je shvatio da se točno nasuprot Ludbrega, na južnoj poluci naše zemlje, nalazi otočić Antipodes. Tu stvari postaju kompliciranije (i zanimljivije), a tiču se žene po imenu Ludberga. O njoj ćemo malo kasnije detaljnije, no ona je, kaže legenda, križem toliko jako udarila o zemlju da je na njezinu suprotnom kraju ‘niknuo’ otok po imenu Antipodravina. Manje romantično, ishodište priče o centru svijeta vjerojatno se veže uz kršćanstvo i navadu da se mjesta vezana uz Isusa ukrase tim epitetom. Naime, Ludbreg je poznato mjesto hodočašća.
LUDBERGINA FONTANA KAO JEDNA OD NAJVEĆIH NEOBIČNOSTI GRADA
I evo nas kod Ludberge. Riječ je o ženi koja se, kako piše isti izvor, navodno rodila 1. travnja 1141. godine, kod Varaždinskih Toplica, te se kroz život neprestano morala nositi s izazovima koje joj je postavljao vrag. U jednom se trenutku zbog toga toliko razbjesnila da je drvenim križom udarila u zemlju. Tako je navodno nastao spomenuti otok iz prethodnog odlomka, a koji se inače nalazi kod Novog Zelanda, dok je na samom mjestu udarca križa o tlo nastao Ludbergin izvor, odnosno mjesto iz kojeg izvire slana, zapaljiva voda, kako kažu ‘iz središta Zemlje’. Na mjestu njezina izvora postavljena je i fontana Svjetionik svijetu. U biti, riječ je o naftnoj bušotini iz Drugog svjetskog rata koja seže do dubine od 680 metara, a koja je ‘procurila’.
LUDBREG SE NAZIVA ‘HRVATSKOM NIZOZEMSKOM’
Ovaj nadimak Ludbreg i okolica su si zaslužili zato što slove kao središte proizvodnje cvijeća u Hrvatskoj. Tradicija uzgoja traje već desetljećima, a sve je počelo s ljekovitim tagetisom. Tradiciji uzgoja cvijeća djelomično je posvećena i cvjetna maketa aviona u samom gradu. No, ona slavi još jedan zanimljiv podatak – taj da je upravo u Ludbregu rođen inženjer Rudolf Fizir, najpoznatiji hrvatski konstruktor zrakoplova.
LUDBREG JE POPULARNO HODOČASNIČKO MJESTO
Ludbreg je dom relikvije Isusove krvi koja se navodno čudom pojavila u kapelici današnjeg dvorca Batthyany. Od njezine pojave, vjernici hodočaste u Ludbreg, a službenim je svetištem postao još 1513. godine, ukazom pape Leona X. Ludbreg danas predstavlja jedno od najstarijih hodočasničkih destinacija u Hrvatskoj, a svake ga godine s tim razlogom posjećuju deseci tisuća ljudi.
U OKOLICI LUDBREGA NALAZI SE NAJVIŠI KIP SVETOG VINKA NA SVIJETU
Ovaj kip rekorder nalazi se na vidikovcu Sv. Vinko, na Ludbreškoj vinskoj cesti, na putu prema Koprivnici. Kip je visok 7,4 metara i stoji na osam metara visokom postolju. Inače, sv. Vinko je zaštitnik ludbreškog vinogorja. No, neobične instalacije i predmeti mogu se pronaći i u samom gradu. Primjerice, solarno Pametno drvo na središnjem trgu te „Glazbena ograda“. U gradu se nalazi i osam velikih kamenih kugli starih 65 milijuna godina, nastalih u doba Panonskog mora, taloženjem i okamenjivanjem pijeska.
U LUDBREGU SU NEKADA ŽIVJELI RIMLJANI, ALI I VUNASTI NOSOROZI I MAMUTI
O rimskoj povijesti grada svjedoči Arheološki park Iovia Botivo. On priča priču o naselju Ioviji koje su Rimljani podigli uz lijevu obalu Bednje, rijeke s kojom je grad neraskidivno povezan. Naselje je bilo uništeno u 5. stoljeću. Na području Ludbrega pronađeni su i ostaci vunastog nosoroga i mamuta.