Na samo dva kilometra od Stona krije se jedno od najzanimljivijih mjesta na jugu Hrvatske: poznato je po vrhunskim kamenicama

U sjeni svog većeg imenjaka i njegovih impresivnih, kilometarskih zidina koje su nekoć čuvale solanu i sol, tada vrjedniju i od zlata, smjestilo se malo mjesto s još manjom lučicom. U toj luci već stoljećima stoji kula, postojano zagledana u more savršeno plave boje, bogato kamenicama i dagnjama. To mjesto zove se Mali Ston i doista je dragulj krajnjeg juga Hrvatske. Na prvi pogled djeluje malen, no svojom pričom, poviješću i značajem nadilazi svoju veličinu.

Mali Ston, dva kilometra udaljen od Stona, smjestio se u Malostonskom kanalu, u jednoj od tamošnjih uvala. Dom su mu, osim same obale, padine Bartolomije, visoke 224 metra, i to još od 14. stoljeća, u koje sežu njegovi počeci. Jedan je od ukrasa Dubrovačko-neretvanske županije.

U spomenutom 14. stoljeću gradili su ga Dubrovčani. Oni su se tada primili podizanja zidina oko naselja, kako s kopnene tako i s morske strane. „Na južnoj strani u 14. stoljeću započeta je gradnja tvrđave s pet kula nazvane Koruna. Od tvrđave se proteže Veliki zid s odvojkom do tvrđave Podzvizd sagrađen u obrambene svrhe u 14. stoljeću. Zid je dugačak 5,5 kilometara i ojačan je s 40 kula i 7 stražarnica. Impresivna duljina zida razlog je što je on u svijetu poznat kao ‘Europski kineski zid‘“, navodi se na stranicama Stona.

Zid s kopnene strane, navode dalje, građen je od 1336. do 1347. godine, a onaj s morske 1358. godine. Tada su podignuta i lučka vrata. No, posebna je priča i sama malostonska luka koja je ipak nastala malo kasnije, u 15. stoljeću. Inspiracija za nju, odnosno uzor, bila je dubrovačka stara gradska luka. Sličnost je u lukobranu koji, kao i original, nije spojen s kopnom. Taj lukobran izgrađen je 1490. godine.

No, ni to nije sve. Jedna od prvih stvari koje padaju u oči u Stonu, u toj njegovoj staroj lučkoj jezgri odnosno centru jest tamošnja kula Toljevac. Odluka o njezinoj gradnji, kao jakoj kuli na sjevernom kraju Velikog zida, donesena je 1471. godine. Imala je ulogu najvažnijeg, odnosno glavnog utvrđenja u samoj luci.

U centru naselja, navode dalje, nalazi se i crkva sv. Antuna, iz 14. stoljeća. Zanimljiv je i prostor arsenala, koji se koristio za popravak i skladištenje ratne opreme, dok je u 16. stoljeću, točnije 1581. godine, u samom centru niknulo i spremište soli. Građeno je u obliku utvrde, a smješteno uz gradski zid, i to između istočne kule i Velikog zida.

No, Mali Ston nije poznat samo po tome… Slavan je i po onome što se ‘skriva u samom zaljevu’. Naime, Mali Ston i Malostonski zaljev čine područje poznato po uzgoju školjaka, prvenstveno kamenica i dagnji. Ove prve traže specifične uvjete za svoj rast i razvoj, što mnogo govori i o samoj čistoći tamošnjeg mora. Upravo su one jedan od specijaliteta koji se u stonskom kraju, koji slovi kao raj za ljubitelje hrane i morskih plodova, ne propuštaju.

U biti, Malostonski zaljev je najveće uzgajalište školjaka u Hrvatskoj, a tome pridonose posebni uvjeti koji vladaju ispod površine mora. Naime, u tom devet kilometara dugačkom i 2,8 kilometara širokom te do 15 metara dubokom zaljevu, spajaju se dvije vrlo povoljne stvari za uzgoj školjaka. Jedno je dotok slatke vode, iz podvodnih izvora, od padalina ili pak iz Neretve, a drugo strujanje te iste vode. Malostonski zaljev je, zbog svoje važnosti, od 1983. godine zaštićen i kao posebni morski rezervat.