Sjever Hrvatske krije jedan od najljepših dvoraca u Europi: leži na romantičnom jezeru, okružen prirodom koja zove na istraživanje

Okružen gustom šumom te ljepote upotpunjene jezerom, dvorac Trakošćan s pravom spada među najromantičnije prizore u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Izgledom priziva duh nekih prošlih vremena, nutka nas da zakoračimo u povijest, u dane kada su njegovim hodnicima hodali, a u sobama spavali članovi poznate hrvatske plemićke obitelji. Izvan dvorca, zelenilo i mirne vode Trakošćanskog jezera pozivaju nas da se stopimo s prirodom, dok obližnja Ravna gora nudi planinarska i adrenalinska uzbuđenja. Ovo zdanje koje se ističe bjelinom i elegancijom u zelenilu, nerijetko se nalazi na popisima najboljih destinacija u Hrvatskoj. U nastavku članka doznajte zašto je tome tako i kako organizirati izlet u Trakošćan!

Trakošćanska priča stara je stoljećima i seže u doba kada je on bio skromnije zdanje. Bio je dio obrambenog sustava sjeverozapadne Hrvatske – zadaća mu je bila nadzirati put prema bednjanskoj dolini. Ne zna se kako je točno dobio ime. Neki tvrde da je nazvan po tračkoj utvrdi iz antičkog doba, drugo objašnjenje kaže da je ime dobio pod vitezovima Drachenstein koji su svojedobno vladali tim područjem. No, neosporno je to da prvi pisani zapis o dvorcu seže u davnu 1334. godinu.

I on je, kao i niz drugih dvoraca u Hrvatskoj, često mijenjao vlasnike. Popis je podugačak. Titulu vlasnika Trakošćana nosili su mnogi – grofovi Celjski, vojskovođa Jan Vitovac, Ivaniš Korvin, Ivanu Gyulay… No, 1584. godine on postaje vlasništvo obitelji Drašković. Bila je to prekretnica koja će ga zauvijek odrediti, no ne odmah. Bio je manje više zaboravljen sve dok ga Draškovići nisu iznova ‘otkrili’ u 19. stoljeću i pretvorili u jedan od najljepših dvoraca u Hrvatskoj.

Za njegovu je obnovu bio najzaslužniji grof Juraj Drašković. Pod njegovim je vodstvom Trakošćan pretvoren u rezidencijalni dvorac, dok je njegovo okruženje uređeno u stilu romantičarskog perivoja. Navodno je i on sam u njemu vidio veliki turistički potencijal… U vlasništvu obitelji Drašković Trakošćan je bio sve do 1944. godine, a danas mu je vlasnik Republika Hrvatska.

Kao podsjetnik na tu prošlost, u dvorcu je još 1954. godine osnovan muzej koji se može pohvaliti vrijednim zbirkama. Upravo one daju odličan uvid u ta minula doba, a pogotovo način kako su živjeli njegovi vlasnici Draškovići. Dvorac Trakošćan po tome je vrlo vrijedan – jedan je od rijetkih u Hrvatskoj koji se može pohvaliti vlastitom očuvanom građom. Nju posjetitelji mogu razgledati u ukupno 25 soba i prostorija tog dvorca.

U statistici to izgleda ovako. Knjižnica dvorca čuva 1700 knjiga, s najstarijim primjercima iz 18. stoljeća. Zbirka oružja broji oko 300 primjeraka oružja te opreme, dok se u zbirci namještaja nalazi isto toliko komada. Mnogi od njih bili su izrađeni po narudžbi grofova Drašković i sadrže njihov grb. Dvorac krasi i preko 200 ulja na platnu, stotinjak predmeta u tamošnjoj zbirci lovstva te 340-ak predmeta u zbirci posuđa. Brojne dragocjene i zanimljive predmete – također 300-tinjak – čuva i tzv. zbirka varia, a u njoj se ističu i arheološki predmeti koji su bili u vlasništvu Draškovića.

No, ono što daje posebnu draž dvorcu je to što se ta ‘statistika’ može razgledati u tamošnjim prostorijama. Primjerice, u prizemlju dvorca nalazi se dvorska kuhinja, koja je bila smještena u izdvojenom dijelu tog zdanja, kao preventivna mjera od širenja požara na ostatak kompleksa. U njoj se posebno ističe peć, samo jedna u nizu koje krase dvorac, a od kojih su neke doista raskošne. U prizemlju je bila i tamnica.

U visokom prizemlju nalazi se primjerice, u istočnoj kuli, lovačka dvorana u kojoj su se muškarci okupljali pri povratku iz lova, a koja je ukrašena lovačkim trofejima, pa čak i bjeloglavim supovima koji su danas strogo zaštićeni. U predvorju, kao i u obiteljskoj dvorani, posjetitelja se upoznaje s članovima obitelji Drašković i njihovim obiteljskim stablom, dok se u zapadnoj kuli nalazila svečana viteška dvorana. Ta prostorija predstavljala je najponosniji, najreprezentativniji dio dvorca.

Prvi kat dvorca smatra se najudobnijim – tamo se živjelo. Njegove prostorije krasi namještaj iz druge polovice 19. stoljeća, a vrata – putem grobova – pričaju priču o ženidbenim vezama Draškovića. Tu se nalazi i blagovaonica, ali i mali salon u kojem su se igrale društvene igre i koji je u biti predstavljao jedinu prostoriju u dvorcu u kojoj se moglo pušiti.

Osim toga, tu je spavaća soba, salon za čitanje, rekonstrukcija dvorske kapelice te glazbeni salon kao prostorija u kojoj se najviše boravilo. Na prvom se katu nalazi i Julijanina soba, odnosno rekonstrukcija slikarskog ateljea grofice Julijane Erdödy Drašković koji ima orijentalni štih. Posjetitelji na tom katu dvorca, i to u prostorijama uređenima s tim edukativnim ciljem, mogu detaljnije uroniti u povijest obitelji i dvorca.

Na drugom su katu prostorije jednostavnije uređene. One su služile kao spavaće sobe za goste. U njima su danas izložene zbirke namještaja prema stilskim periodima – barokna soba, rokoko soba, klasicistička soba, bidermajerska soba te neorenesansna soba u kojoj se nalazi i najstariji komad namještaja u muzeju. Riječ je o komodi iz 16. stoljeća. No, na tom se katu ističe i soba obložena platnenim tapetama koje sadrže prvi likovni prikaz vojne glazbe u Hrvatskoj, zatim časnička soba te galerija koja, poprilično neuobičajeno, čuva i dječje portrete Draškovićevih.

Posebna se priča veže uz zbirku od 150 fotografija koje su izložene u dvorcu. Naime, neki od njegovih vlasnika smatraju se izrazito bitnima za početke hrvatske fotografije. Juraj VI. Drašković, zaslužan za obnovu dvorca, tako se smatra pionirom fotografije u Hrvatskoj. Upravo je on 1865. godine izradio i prvi poznati akt u Hrvatskoj, tzv. Jurimirsku frajlu. Fotografskim se djelovanjem istaknuo i Karlo Drašković, koji slovi za jednog od začetnika umjetničke fotografije u Hrvatskoj.

No, veliki dio šarma dvorac Trakošćan crpi iz svog neposrednog okruženja. Njegova je okolica uređena u predivni pejzažni park u kojem se nalazi i jezero, kao njegova glavna zvijezda. Ono je umjetno, dugo je oko kilometar i pol, površina mu ju je oko 17 hektara, a dubina mu doseže 2,5 metra. Uloga mu je bila dvojaka – estetska, ali i ona ribnjaka, a šetnica uređena oko jezera danas je jedan od najprivlačnijih dijelova perivoja i često razlog posjete.

Ono što u prvom redu privlači posjetitelje je staza oko Trakošćanskog jezera, u biti uređena poučna staza “Put vila” koja govori o prirodnim vrijednostima same park-šume Trakošćan i okolnog područja. Staza je duga pet kilometara, a laganom se šetnjom prelazi za oko dva sata. Opremljena je s 20 info ploča, a jedna od ‘postaja’ na njoj je i ribarska kućica. U trakošćanskom perivoju nalazi se i kapelica sv. Križa.

Muzej je otvoren svaki dan, uključujući vikende i blagdane, osim za Božić i Uskrs. Tijekom ljetnog radnog vremena, od 1. travnja do 31. listopada, radi od 9 do 18 sati. Odrasli plaćaju ulaznicu 10 eura, osnovnoškolci i srednjoškolci upola manje, dakle pet eura. Djeca do sedam godina imaju besplatan ulaz. Isto tako, u neposrednoj okolici dvorca nalazi se i istoimeni hotel.

Niz uzbuđenja nudi i šira okolica Trakošćana. Tu na pozornicu stupa Ravna Gora, najsjevernija planina Hrvatskog Zagorja, koja se vodi kao posljednji ogranak Alpa. Mnogi je smatraju jednom od najzanimljivijih gora u tom području – obiluje špiljama, jamama, strmim padinama, pa čak i 80 metara visokim vapnenačkim stijenama Velike pećine. Ravna gora može se pohvaliti i špiljom u kojoj su 1974. godine pronađeni i jedni od najboljih ostataka neandertalaca na svijetu. Riječ je o špilji Vindija.

Ako vas zanima planinarenje, za tu je aktivnost najzanimljiviji zapadni dio Ravne gore. Na tom se području nalaze i planinarska kuća Pusti duh, na visini od 672 metra, te Filićev dom. Odmah do njega nalazi se i vidikovac Balkon te ispod vidikovca poučna staza, odlična za pogled na Trakošćan bez velikih gužvi. Kao najljepši prilaz vrhu Ravne gore slovi onaj koji započinje upravo kod Trakošćana.

Sam vrh Ravne gore nalazi se u šumi, a za pogled – koji ponekad seže i do Kamniških Alpi – morat ćete se popeti na tamošnji vidikovac. On je zapravo 11 metara visoka piramida. U blizini samog vrha nalazi se i crkvica Sveta tri kralja izgrađena 1626. godine, po nalogu grofa Ivana Draškovića. Nasuprot samog vrha Ravne Gore se nalazi se pak čistina popularna među paraglajderima te vidikovac Zupci, skupina šiljastih razlomljenih stijena. Ravna Gora inače slovi za najbolju paraglajding destinaciju u središnjoj Hrvatskoj.

Izlet u Trakošćan uvijek je dobra ideja! Istražite čarobni dvorac, uživajte u šetnji oko jezera i otputujte daleko u prošlost.