SVI STE POZVANI
Zagreb je nekad bio među vodećim gradovima u Europi po broju javnih kuća! U centru grada i danas stoji skulptura posvećena “damama noći”
Neobičan znak prepoznavanja kupleraja bile su figurice patuljaka na prozoru. Ako je patuljak bio polegnut, to je značilo da je dotična dama noći već zauzeta
Nedvojbeno je najživopisnija ulica u gradu Zagrebu, omiljena među lokalcima i turistima, prepuna kafića, restorana i unikatnih dućančića – da, to je legendarna Tkalčićeva, od milja zvana i Tkalča. U njoj svi žele biti viđeni pa se, pogotovo vikendom, tj. za vrijeme popularne subotnje špice, iz ormara vadi najposebnija odjeća – baš kao da ste na pravoj modnoj pisti! Njezin šarm osvaja na prvu, a tragovi zanimljive prošlosti kriju se na svakom koraku – od sunčanog sata iz 1972. godine i spomenika hrvatskoj književnici Mariji Jurić Zagorki do manje poznate skulpture ”Prozor (Žena na prozoru)” autorice Vere Dajht Kralj, posvećenoj damama noći koje su nekoć upravo na prozorima Tkalčićeve ulice čekale svoje mušterije.
PRVI KUPLERAJ NAZVAN PETROVA KUPELJ NALAZIO SE U KOŽARSKOJ ULICI
Da, popularna Tkalča, žila kucavica naše metropole, u prošlosti je bila prepuna kuća koje su služile kao kupleraji, koji su tad zapravo bili legalni obrti. Za njihovo otvaranje trebalo je samo otići u Gradsku skupštinu i podnijeti zahtjev. Javne kuće u Tkalčićevoj moglo se prepoznati po crvenim svjetiljkama kraj zgrade u kojoj je bio kupleraj, ali i po zatamnjenim prozorima. Prvi takav obrt zapravo se nalazio u obližnjoj Kožarskoj ulici i zvao se Petrova kupelj.
Još jedan znak prepoznavanja javnih kuća bile su i figurice patuljaka na prozoru. Ako je patuljak bio polegnut, to je značilo da je dotična dama već bila zauzeta. Kupleraji, naime, nisu smjeli isticati usluge koje pružaju, dame noći nisu smjele izlaziti na ulicu, reklamirati se i pozivati gospodu u kuće, no lukavi vlasnici bordela i tome su uspješno doskočili – naoko ”nevinim” patuljcima!
SVE DAME NOĆI ČAK DVAPUT TJEDNO MORALE SU OBAVITI LIJEČNIČKI PREGLED
Vjerovali ili ne, u Hrvatskoj su kupleraji bili zakonski regulirani od 16. pa sve do 20. stoljeća, a prijestolnica Zagreb je, barem što se njih tiče, do Drugog svjetskog rata mogla parirati i vodećim europskim gradovima. Naravno, bilo je jasno određeno tko se uopće smije baviti prostitucijom, a liječnički pregledi za tzv. dame noći bili su obavezni i provodili su se čak dvaput tjedno. Osim toga, mlađima od 17 godina pristup javnim kućama bio je strogo zabranjen.
Postojale su i ulične prostitutke, nekoć zvane i štajgerice ili štriherice, a njihova zona bile su Petrinjska, Palmotićeva i Amruševa ulica. Tajni ljubavni trenuci s vremenom su se iz javnih kuća preselili i u barove. Daleko najpoznatiji bio je Pick u Draškovićevoj, koji se kasnije preselio na Trg bana Jelačića, a stalnu klijentelu imao je i Klub u Ilici, u kojem su se organizirale kabaretske predstave. No, usluge barske prostitutke bile su i do pet puta skuplje od onih koje su se mogle dobiti kod ”obične” štajgerice.
POPULARNA TKALČA DANAŠNJE IME DOBILA JE U SPOMEN NA VELIKOG POVJESNIČARA
Skulptura ”Prozor (Žena na prozoru)” u Tkalči, točnije kod Kožarske ulice, stoji od 1991. godine. Inače, Tkalčićeva ulica nekoć je bila potok okružen drvećem, raslinjem i mlinovima, koje su podizali posjednici iz Kaptola i Gradeca. Na spomenutom potoku, koji je imao više imena – Medveščak, Stari Potok, Crikvenica i Crkvenik – ležao je i čuveni Krvavi Most. Današnje ime Tkalčićeva je dobila tek 1913. godine i to u spomen na povjesničara Ivana Krstitelja Tkalčića.
