Na krajnjem jugu Hrvatske nalazi se prekrasan kraj nevjerojatne prirode, slikovitih gradića te bogate tradicije i kulturne baštine

Najjužnija hrvatska regija, slikovite Konavle, oaza su netaknute prirode i jedinstvene ruralne kamene arhitekture. Stoljetna tradicija vidljiva je kroz folklor, nošnju i vez, te opušteni način života koji se njeguje i danas. Konavle graniče s Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom, a sjedište im je u Cavtatu. Ispod monumentalnih, strmih litica konavoskih stijena ponosno leži i prekrasna pješčana plaža Pasjača. Ona je 2020. godine proglašena najboljom europskom plažom. Zbog nepristupačnog i surovog terena, ova ljepotica južnog Jadrana omiljena je među ljubiteljima pustolovnog turizma.

STANOVNICI SU TRADICIONALNO UZGAJALO VINOVU LOZU, VOĆE I POVRĆE

Konavle su dobile ime po latinskoj riječi “canalis”, koja se odnosi na kanale koji su vodom od izvora u selu Vodovađa preko Konavoskog polja napajali antički Epidaurum, današnji Cavtat. U krajoliku rijeke Ljute i danas se nalazi obnovljeni sustav starih mlinica, koje su kroz povijest uvelike pomogle u razvoju poljoprivrede tog kraja. Stanovništvo je, naime, tradicionalno uzgajalo vinovu lozu, sve vrste voća i povrća, no u moderno doba njihov fokus prebacio se na turizam.

• 

NASELJA SU NA OVOM PODRUČJU POSTOJALA JOŠ 4000 GODINA PRIJE KRISTA

Život na ovim prostorima počeo je još u paleolitiku i neolitiku, 4000 godina prije naše ere. Prvo su stigla ilirska plemena Plerejaca i Ardijejaca, a u 2. stoljeću prije Krista Konavlima su zavladali Rimljani. Početkom 7. stoljeća u Europu dolaze Avari i Slaveni, koji su Konavle osvojili 614. godine. Dubrovačka Republika preuzela je vlast u 14. stoljeću. Dubrovčani su ovu općinu otkupili od tadašnjih vlasnika, bosanskih velikaša.

• 

Dubrovačka Republika pala je 1807. godine, nakon čega je uslijedilo razdoblje prvo pod francuskom upravom, a zatim austrougarskom. Tad na scenu stupa Kraljevina Jugoslavija, pa SFRJ, da bi nakon velikosrpske agresije i Domovinskog rata Konavle napokon uživale u miru kao dio samostalne Republike Hrvatske.

OPĆINU S LEĐA „ČUVAJU“ KONAVOSKA BRDA I PLANINA SNJEŽNICA

Konavle na sjeveru “čuvaju“ konavoska brda i 1234 metara visoka planina Sniježnica, na jugu je Jadransko more, na istoku pogled puca prema Bokokotorskom zaljevu i poluotoku Prevlaka, a zapad krase uvale Cavtat i Obod. Središnji dio Konavala čini plodno Konavosko polje, dugo 35 i široko 12 kilometara, kojim teku rijeke Ljuta, Konavočica i Kopačica.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Čoklica Mario (@mariocoklica)

Bogata povijest ovog kraja vidljiva je na svakom koraku. Tome svjedoči više od 100 ilirskih gomila (riječ je o prapovijesnim humcima od nabacanog kamenja koji su nekoć davno bili grobnice ilirskih vjerodostojnika), a najimpozantnija među njima nalazi se blizu sela Mikulići. U Močićima ćete pak pronaći veličanstveni mitrej iz 3. stoljeća. U živoj stijeni nad otvorom špilje uklesan je bog Mitra koji ubija bika i tako nagovješćuje rađanje novog života. Ovo indoiransko božanstvo Sunca i svjetlosti na konavosko područje donijeli su rimski vojnici, čije su kohorte ondje bile smještene u antičko doba.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli nikolai romanov (@arenei)

Osim toga, tu su i stećci u Brotnicama te Svetoj Barbari u Dubravci – potonji su 2016. uvršteni na popis svjetske baštine UNESCO-a. Svakako posjetite i Sokol grad, srednjovjekovnu utvrdu koja je kroz povijest služila za obranu Konavala. Smještena je u selu Dunave na više od 25 metara visokoj stijeni i s nje puca veličanstven pogled na okolicu.

CAVTAT OČARAVA LJEPOTOM I KULTURNIM BISERIMA

Već spomenuti Cavtat, sjedište općine Konavle, očarat će vas starom jezgrom i svojim kulturnim biserima – od kuće Vlaha Bukovca, koja je danas muzej posvećen tom najznačajnijem hrvatskom slikaru akademskog realizma, do mauzoleja obitelji Račić na groblju Sv. Roka, koji je remek djelo proslavljenog kipara Ivana Meštrovića, a tu je i nezaobilazan Knežev dvor iz 16. stoljeća, koji je nekad bio sjedište dubrovačkog kneza, a danas se u njegovoj galeriji čuva vrijedna zbirka umjetnina iz zaklade Baltazara Bogišića, znanstvenika i pravnog povjesničara rođenog upravo u Cavtatu.

• 

No glavni kulturni centar Konavala definitivno su Čilipi, poznati po svojim nedjeljnim folklornim priredbama, na kojima se turisti mogu upoznati s konavoskim tradicijama te uživati u čuvenoj konavoskoj narodnoj nošnji, plesovima i tradicionalnom konavoskom vezu.

PREKRASNA I JEDINSTVENA KONAVOSKA NOŠNJA

Ženska konavoska nošnja jedinstveni je spoj prirodnih materijala od kojih je izrađena, ukrasnih elemenata konavoskog veza, nakita i pojedinih dijelova odjeće. Karakteriziraju je ukrasi prsa i orukavlja, naglašen struk, duljina do gležnja, pokrivalo za glavu, a detalji na njoj najviše govore o imovinskom i socijalnom statusu žene. Tu je i konavoski vez, osnovni dekorativni element ženske nošnje, koji se svilenim koncem vezao na poprsnicama i orukavlju. Konac se dobivao od dudovog svilca, koji se uzgajao u svakoj konavoskoj kući i bojao prirodnim bojama. Simetrični geometrijski motivi različitih oblika najčešće dolaze u crvenoj, crnoj i tamnozelenoj boji sa zlatnožutim obrubima.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Martina Pulić Jemo (@martinapulic)

Jedno je sigurno: ovaj raznolik i živopisan kraj bogate povijesti i prirode koja oduzima dah zaslužuje pažnju i vrijedi ga staviti na listu budućih putovanja!