Na odmor u svemir: začetak uzbudljivog doba za sve one koji žele prijeći i posljednju granicu
Beskrajno prostranstvo svemira oduvijek je ljudima golicalo maštu, a uspješni letovi Yurija Gagarina i Neila Armstronga u šezdesetima, kao i atraktivnost znanstvene fantastike u popularnoj kulturi, stvorili su generacije sanjara čija je želja bila otisnuti se u neistraženi bezdan. Prolaskom vremena, tehnologija putovanja u svemir se postupno razvijala, a neki od tih sanjara su u međuvremenu postali multimilijarderi koji su uz pomoć nemile količine novaca ubrzali ostvarenje svojih dječjih snova. Svojim ulaganjima i naporima doprinijeli su začetku razvoja potpuno nove vrste turizma – onog koji bi eventualno omogućio ljudima da osjete magično iskustvo bestežinskog stanja i pogled na zemlju iz orbite koji ostavlja toliko snažan i upečatljiv otisak na ljudskoj duši. Kako izgledaju letovi u svemir, što je zapravo svemirski turizam i koliko daleko novac može lansirati čovjeka, saznajte u nastavku.
LETOVI KOJI SU OZNAČILI POČETAK SVEMIRSKOG TURIZMA
U lipnju ove godine službeno je krenula utrka milijardera u disciplini otvaranja svemira za posjetitelje. Naime, Richard Branson, vlasnik i osnivač Virgin grupacije, je 11. lipnja iz svoje baze Spaceport America u američkoj saveznoj države New Mexico uspješno izvršio suborbitalni let u svojoj letjelici VSS Unity, postigavši udaljenost od 86 kilometara od površine zemlje i pruživši svojim članovima posade četiri minute bestežinskog stanja.
Ni deset dana kasnije, osnivač Amazona Jeff Bezos je u organizaciji svoje tvrtke Blue Origin iz baze u Texasu izvršio suborbitalni let s nešto višom kilometražom u odnosu na Bransona, točnije preko 100 kilometara, prešavši tzv. Karmanovu liniju, odnosno međunarodno priznatu liniju koja označava početak svemira.
Bezosova raketa zove se New Shepard, a dobila ime po Alanu Shepardu – prvom NASA-inom astronautu u svemiru. Činjenicu da se radi o izuzetno važnom postignuću htjeli su dodatno obilježiti pa su novopečeni astronauti sa sobom ponijeli medaljon s prvog leta balona iz 1793., djelić platna koji je pripadao letjelici braće Wright iz 1903. te par zaštitnih naočala koje su pripadale Ameliji Earhart.
Pripreme NASA-inih astronauta traju godinama, no za svemirske turiste dovoljan je bio samo kraći tečaj. Morali su naučiti u potpunosti zavezati i odvezati svoje sigurnosne pojaseve u manje od 15 sekundi te u manje od 90 sekundi prijeći sedam katova stepenica.
VIRGIN GALACTIC I BLUE ORIGIN NISU JEDINI IGRAČI U SVEMIRSKOM TURIZMU NITI SU BRANSON I BEZOS PRVI SVEMIRSKI TURISTI
Iako su letovi spomenuta dva milijardera privukli pažnju javnosti, svemirski turizam nije novi koncept. Još 2001. godine, američki milijunaš Dennis Tito stigao je na Međunarodnu svemirsku postaju u ruskom Sojuzu i za to platio 20 milijuna dolara (kad se uračuna inflacija, danas bi to koštalo 30 milijuna dolara). Nakon njega još je sedam privatnih osoba ispunilo svoj san o putovanju u svemir. U organizaciji cjelokupnog pothvata pomogla im je agencija Space Adventures koja djeluje još od 1998. i pred kojom je itekako svjetla budućnost.
Space Adventures i SpaceX do kraja ove godine planiraju poslati četiri osobe u svemir u letjelici Crew Dragon. Bit će to prva u potpunosti civilna misija svemirskog turizma u povijesti, a putovanje oko Zemlje trajat će nekoliko dana. Iako su njihovi planovi prilično ambiciozni, postoje tvrtke koje u narednim godinama najavljuju pravi svemirski spektakl. Naime, Gateway Foundation za 2027. planira dovršiti izgradnju stanice Voyager – orbitalnog hotela koji će se sastojati od 24 modula spojenih liftovima, koji će imati oblik rotirajućeg kotača i koji će u ponudi imati svemirsku hranu, kao i zabavne aktivnosti poput svemirske košarke.
SUBORBITALNI LETOVI ZNATNO SU JEFTINIJI I VIŠE IZVEDIVI OD ORBITALNIH
Za bolje razumijevanje svemirskog turizma, valja pojasniti razliku između orbitalnih i suborbitalnih letova zbog velikog nesrazmjera u kompleksnosti, cijeni i trenutnom stadiju izvedivosti. Naime, budući da se Bransonov let zbio ispod Karmanove linije, tehnologija potrebna za izvođenje tog pothvata puno je jednostavnija u odnosu na orbitalne i svemirske letove. Shodno tome, cijena leta Virgin Galacticom znatno je jeftinija nego što će nuditi Elon Musk sa svojom kompanijom SpaceX.
Iako je četvrto mjesto na Bezosovom New Shepardu na aukciji koja je trajala svega sedam minuta prodano za nevjerojatnih 28 milijuna dolara, regularna cijena leta procjenjuje se da će biti slična Virgin Galacticovoj – oko 250 tisuća dolara. S druge strane, orbitalni i svemirski letovi zahtijevaju puno veću logističku i tehnološku potporu te su shodno tome puno skuplji.
SVEMIRSKI TURIZAM PRUŽA BROJNE PRILIKE ZA ISTRAŽIVANJE, ALI ZA SOBOM NOSI I ODREĐENE IZAZOVE
Veliki broj letova koji se planiraju u skoroj budućnosti otvaraju velik broj mogućnosti za nove znanstvene i tehnološke spoznaje. Naime, uz Richarda Bransona i ostatak astronauta, letjela je i biljka u svrhu istraživanja njihova ponašanja u tranziciji između težinskog i bestežinskog stanja. Ova testiranja koja će se zasigurno nastaviti dat će vrijedne uvide u potencijalne promjene u biljkama, a nove spoznaje pomoći će razvoju uzgoja biljaka unutar svemirskih letjelica.
Proliferacija i eventualna demokratizacija svemirskih putovanja za sobom nose izazove koji daju znatan doprinos problemu klimatskih promjena. Prema nekim procjenama, jedno lansiranje rakete može proizvesti višestruko više dušikovih oksida nego neke od najvećih termoelektrana na svijetu, a emisije ugljikovog dioksida mogu biti gotovo sto puta veće u odnosu na prekooceanske zrakoplovne letove. Budući da samo Virgin Galactic planira izvoditi čak 400 letova godišnje, postavlja se velik broj pitanja hoće li i u kolikoj mjeri ova nova djelatnost utjecati na okoliš.
KADA ĆE OBIČNI SMRTNICI MOĆI POSTATI ASTRONAUTI?
Svemirski turizam tek je u začecima i trenutno je rezerviran isključivo za one jako dubokih džepova. Razvojem tehnologije, ubrzavanjem procesa i dolaskom novih igrača na tržište sigurno će se postepeno smanjivati cijena. Zbog izuzetne kompleksnosti samog pothvata, teško je očekivati da će u idućih nekoliko desetljeća cijene svemirskih letova dostići razinu današnjih prekooceanskih letova, samo ako se u međuvremenu ne dogodi neki veći znanstveni iskorak. Iako putovanja u svemir neće biti dostupna većini još dugo vremena, na Zemlji postoji bezbroj prelijepih mjesta i neotkrivenih lokaliteta koje valja posjetiti i o kojima ćete moći čitati i istraživati s nama na Putnom Koferu!
