Nevjerojatni Lofoti, arhipelag na sjeverozapadu Norveške, poznat je po mnogočemu, sve redom remek djelima… Naime, tamošnja je priroda apsolutno nevjerojatna, najljepši su to prizori koji nastaju predivnim ‘plesom’ planina viših i od 1000 metara, razvedene obale i ‘nabrijanog’ zelenila. No, stoji na otočju i nešto što je ljudskih ruku dijelu, a što je isto prilično fascinantno – neobična ‘Lofotska katedrala’. Lofotska katedrala, koja je kao i samo otočje obgrljena toplom Sjevernoatlantskom strujom, nastavkom Golfske struje, zahvaljujući kojoj je temperatura na Lofotima mnogo ugodnija nego što bismo na prvu pomislili s obzirom na geografskih položaj, s pravom slovi za jednu od najneobičnijih na svijetu.
JEDNA OD NAJVEĆIH DRVENIH CRKAVA U NORVEŠKOJ
Pravim imenom Vågan kirke ili Lofotkatedralen, ‘lofotska katedrala’ jedan je od simbola otoka koji priča priču o tamošnjoj dugoj ribarskoj tradiciji, mnogo starijoj od nje same. Izgrađena je još 1898. godine, u Kabelvågu (Kjerkvågen), nekadašnjem glavnom gradu arhipelaga, i slovi za višestrukog rekordera. Jedna je od najvećih crkava u sjevernoj Norveškoj, jedna od najvećih norveških drvenih crkava te općenito jedna od najvećih drvenih građevina u sjevernoj Norveškoj. Naime, kapacitet joj je čak 1200 sjedećih mjesta.
CRKVA SVOJU VELIČINU DUGUJE TRADICIJI RIBARSTVA
Njezin postanak usko se veže u tamošnju ribarsku tradiciju, posebno izlov bakalara, i danas iznimnu važnu djelatnost na otočju. Naime, ta riba tijekom zime seli u toplija mora koja okružuju lofotski arhipelag. S obzirom na to, otoci su oduvijek bili omiljena destinacija ribara, a prema kraljevskoj rezoluciji iz 1985. godine, župna crkva trebala je imati kapacitet istovjetan trećini broja stanovnika župe. Tijekom zimske ribarske sezone u tamošnjoj je župi bilo i oko 6000 ljudi, prvenstveno ribara, što znači da je crkva potencijalno trebala biti čak i veća, no ipak joj je dana iznimka zbog tih sezonskih ‘ribarskih’ varijacija.
PRVOTNA, ORIGINALNA CRKVA NALAZILA SE 200 METARA DALJE OD DANAŠNJE
Na mjestu današnje crkve ili pak u njezinoj neposrednoj okolici kroz povijest je stajalo pet ili šest crkava. Prvu tamošnju crkvu dao je izgraditi kralj Øystein u 12. stoljeću, istodobno kad su se gradile i kućice za ribare. Ta prva originalna crkva navodno je bilo kojih 200 metara dalje od ove današnje, koja je izgrađena u neogotičkom stilu. Projekt potpisuje arhitekt Carl Julius Bergstrøm. Inače, u današnjoj crkvi i dalje se čuva dio inventara iz prijašnjih bogomolja, primjerice Biblija iz 1589. godine, lusteri i svijećnjaci iz 17. stoljeća ili pak krstionica iz 18. stoljeća.
SLUŽBENO IPAK NIJE KATEDRALA, VEĆ JE SAMO TAKO ZOVU ZBOG VELIČINE
Iako je zovu katedrala, u biti je riječ o ‘običnoj’ župnoj crkvi. Taj je nadimak dobila radi svoje veličine. Naime, tijekom ređenja svećenika 1929. godine u crkvi je bilo čak 2000 vjernika, a biskup Berggrav je s propovjedaonice rekao kako se stječe dojam kao da je u katedrali. Upravo u tom trenutku ta si je bogomolja zaslužila taj nadimak.
LOFOTI ODLIČNI ZA SURFANJE, A DOM SU I NAJVEĆEG DUBOKOMORSKOG KORALJNOG GREBENA
No, osim ove crkve, Lofoti se mogu pohvaliti s još niz neobičnosti. Primjerice, upravo zahvaljujući spomenutoj blagoj klimi, mnogo toplijoj nego što bi se očekivalo, Lofotsko otočje može se pohvaliti i nekim od najboljih plaža u Norveškoj za surfanje. Posebno se, što se tiče tog sporta, ističe plaža Unstad. Naravno, Lofoti su i odlična destinacija za one koji žele ‘hvatati’ polarnu svjetlost ili ponoćno sunce, a sami otoci su i dom najvećeg dubokomorskog koraljnog grebena na svijetu, grebena Røst.
