
Spoj prirode i luksuza
Mjesta
Nevjerojatni Lofoti, arhipelag na sjeverozapadu Norveške, poznat je po mnogočemu, sve redom remek djelima… Naime, tamošnja je priroda apsolutno nevjerojatna, najljepši su to prizori koji nastaju predivnim ‘plesom’ planina viših i od 1000 metara, razvedene obale i ‘nabrijanog’ zelenila. No, stoji na otočju i nešto što je ljudskih ruku dijelu, a što je isto prilično fascinantno – neobična ‘Lofotska katedrala’. Lofotska katedrala, koja je kao i samo otočje obgrljena toplom Sjevernoatlantskom strujom, nastavkom Golfske struje, zahvaljujući kojoj je temperatura na Lofotima mnogo ugodnija nego što bismo na prvu pomislili s obzirom na geografskih položaj, s pravom slovi za jednu od najneobičnijih na svijetu.
Pravim imenom Vågan kirke ili Lofotkatedralen, ‘lofotska katedrala’ jedan je od simbola otoka koji priča priču o tamošnjoj dugoj ribarskoj tradiciji, mnogo starijoj od nje same. Izgrađena je još 1898. godine, u Kabelvågu (Kjerkvågen), nekadašnjem glavnom gradu arhipelaga, i slovi za višestrukog rekordera. Jedna je od najvećih crkava u sjevernoj Norveškoj, jedna od najvećih norveških drvenih crkava te općenito jedna od najvećih drvenih građevina u sjevernoj Norveškoj. Naime, kapacitet joj je čak 1200 sjedećih mjesta.
Njezin postanak usko se veže u tamošnju ribarsku tradiciju, posebno izlov bakalara, i danas iznimnu važnu djelatnost na otočju. Naime, ta riba tijekom zime seli u toplija mora koja okružuju lofotski arhipelag. S obzirom na to, otoci su oduvijek bili omiljena destinacija ribara, a prema kraljevskoj rezoluciji iz 1985. godine, župna crkva trebala je imati kapacitet istovjetan trećini broja stanovnika župe. Tijekom zimske ribarske sezone u tamošnjoj je župi bilo i oko 6000 ljudi, prvenstveno ribara, što znači da je crkva potencijalno trebala biti čak i veća, no ipak joj je dana iznimka zbog tih sezonskih ‘ribarskih’ varijacija.
Na mjestu današnje crkve ili pak u njezinoj neposrednoj okolici kroz povijest je stajalo pet ili šest crkava. Prvu tamošnju crkvu dao je izgraditi kralj Øystein u 12. stoljeću, istodobno kad su se gradile i kućice za ribare. Ta prva originalna crkva navodno je bilo kojih 200 metara dalje od ove današnje, koja je izgrađena u neogotičkom stilu. Projekt potpisuje arhitekt Carl Julius Bergstrøm. Inače, u današnjoj crkvi i dalje se čuva dio inventara iz prijašnjih bogomolja, primjerice Biblija iz 1589. godine, lusteri i svijećnjaci iz 17. stoljeća ili pak krstionica iz 18. stoljeća.
Iako je zovu katedrala, u biti je riječ o ‘običnoj’ župnoj crkvi. Taj je nadimak dobila radi svoje veličine. Naime, tijekom ređenja svećenika 1929. godine u crkvi je bilo čak 2000 vjernika, a biskup Berggrav je s propovjedaonice rekao kako se stječe dojam kao da je u katedrali. Upravo u tom trenutku ta si je bogomolja zaslužila taj nadimak.
No, osim ove crkve, Lofoti se mogu pohvaliti s još niz neobičnosti. Primjerice, upravo zahvaljujući spomenutoj blagoj klimi, mnogo toplijoj nego što bi se očekivalo, Lofotsko otočje može se pohvaliti i nekim od najboljih plaža u Norveškoj za surfanje. Posebno se, što se tiče tog sporta, ističe plaža Unstad. Naravno, Lofoti su i odlična destinacija za one koji žele ‘hvatati’ polarnu svjetlost ili ponoćno sunce, a sami otoci su i dom najvećeg dubokomorskog koraljnog grebena na svijetu, grebena Røst.
Spoj prirode i luksuza
INSPIRATIVNE GASTRO PRIČE
ŠARMANTNO ŠARENILO
ŠARMANTNO ŠARENILO
IDEJA ZA ŠTEDLJIVE
DANAS GA OBILAZE TURISTI
BISER SLOVENIJE
OKRUŽEN DIVNOM PRIRODOM
IDEALNO ZA ŠETNJU
IDEJA ZA VALENTINOVO
MJESTO PUNO POVIJESTI
Slavna Jozefina