Mali grad s velikim srcem ime je dobio po nepopularnoj biljci: dom je prekrasnih parkova, neobičnog muzeja na otvorenom i velikog festivala koji tisuće posjetitelja vraća u prošlost

Opis ovo grada nerijetko se veže uz srce… Zovu je ponekad, osim prijestolnice, srcem Podravine, dok turistički moto glasi ‘mali grad s velikim srcem’. A upravo bi vam se tamo, u srce, mogao taj grad smjestiti kad ga posjetite. Koprivnica se definitivno pokazuje kao iznenađenje, savršena opcija za vikend izlet koji bi mogao uključivati sasvim neočekivane stvari, poput neobičnog muzeja na otvorenom ili pak piva od iznenađujućeg sastojka. Ako planirate izlet u Koprivnicu, ovo su atrakcije i zanimljivosti koje vrijedi vidjeti!

Koprivnica je imala burnu prošlost, no kroz sva ta silna stoljeća uspjela je očuvati značajan dio svoje kulturno povijesne baštine, u smislu zdanja koja je i danas krase. Na području grada registrirane su tri kulturno povijesne cjeline te čak 25 nepokretnih kulturnih dobara. U biti, cijela je stara gradska jezgra spomenička cjelina, a upravo središte starog podgrađa – Zrinski, Jelačićev i Florijanski trg – obično budu najzanimljiviji posjetiteljima koji stignu na izlet Koprivnicu, navode na stranicama TZ-a tog podravskog grada.

Koprivnica svoj razvoj duguje svom geografskom položaju – nalazi se na križanju važnih puteva, a još od srednjeg vijeka slovila je i za najvažnije naselje Podravine. Tamošnja utvrda prvi put se spominje, u pisanim dokumentima, 1272. godine, a ubrzo se uz nju razvija i podgrađe u kojem cvatu trgovina i obrtništvo.

No, Koprivnica je bila i vojni grad. Naime, na području današnje Koprivnice od kraja 16. stoljeća do polovice 17. stoljeća izgrađena je velika utvrda. Imala je oblik nepravilne zvijezde, duboke opkope te visoke zemljane bedeme, dok se unutar utvrde nalazio središnji trg sa širokom glavnom ulicom te crkvenim i vojnim zdanjima. Neke od najvažniji građevinskih ostvarenja unutar te nekadašnje vojne utvrde nižu se danas u Esterovoj ulici i na Trgu dr. L. Brozovića.

Koprivnica je i dom jednog od najljepših parkova u kontinentalnoj Hrvatskoj. On je uređen na nekadašnjim opkopima i bedemima utvrde, a na njemu se počelo raditi još 1856. godine. U samom parku ističe se drveni paviljon iz 1896. godine, ali i skulptura ‘Buđenje’

Jedna od adresa koja odgovara na sva pitanja o Koprivnici jest tamošnji Muzej grada Koprivnice. Upravo je taj muzej, smješten u zdanju građenom 1736. godine, dom vrijednih zbirki, a sam se grad može pohvaliti i sakralnim objektima. U Svilarskoj ulici, usporedno sa Zrinskim trgom, nalazi se primjerice, sinagoga, a ističe se i župna crkva sv. Nikole, koja je 1657. godine izgrađena na temeljima starije crkve.

Koprivnica se smatra i svojevrsnim gastronomskim centrom Hrvatske. Za taj je opis zaslužna tvrtka Podravka, čija povijest seže u 1934. godinu. Tada su, naime, braća Wolf u Koprivnici osnivala radionicu za preradu voća koja se smatra pretečom ove tvrtke. Ističe se isto tako i Koprivnička pivovara, dio grupacije Carlsberg. A kad smo se već dotakli Podravke, napomenut ćemo da se u Starogradskoj ulici, na mjestu bivše gradske klaonice, nalazi Muzej prehrane Podravka.

Koprivnica je ime dobila po biljci koprivi, ne baš omiljenoj, ali zapravo prekrasnoj i ljekovitoj biljci, koja navodno ima i svojstva afrodizijaka. Koprivnicu ponekad nazivaju stoga i Koprivin grad, a prvi puta se u zapisima spominje 1207. i 1209. godine, i to kao Quopurnicha. To se ime u principu odnosilo na potok Koprivnicu, uz kojeg je rasla kopriva.

Uz ime grada veže se i mnogo zabavnija teorija, koja seže u doba navale Mongola 1242. godine, kada je ugarsko hrvatski kralj Bela IV. bježao prema moru. Stigao je do potoka Koprivnice i želio ga je prijeći na konju, no ovaj ga je zbacio sa sebe, i to u velike koprive. Očekivano, razljutio se i mjesto pada, a bilo je to na području današnjeg grada, nazvao imenom koje on nosi i danas.

Koprivnica isto tako nosi i jednu titulu na kojoj bi joj mogli pozavidjeti brojni drugi gradovi u Hrvatskoj – ona slovi za jedan od najbiciklističkijih gradova Hrvatske. Naime, poznata je kao grad bicikala, a hvali ju se i po najviše kilometara uređenih biciklističkih staza po stanovniku u Hrvatskoj, kao i na duljinu gradskih ulica. U biti, sam je grad, mogli bismo reći, muzej na otvorenom posvećen biciklizmu pod imenom “Od Leonarda da Vincija do danas”, a koji pretpostavlja izložene replike različitih modela bicikala, njih ukupno osam. U centru grada postavljen je i prvi spomenik posvećen biciklizmu.

U Koprivnici se svakog kolovoza održava i poznati renesansni festival, i to još od 2006. godine. On okuplja oko 1000 kostimiranih sudionika iz 10 europskih država te oko 50 tisuća posjetitelja. Neki od njih vjerojatno se počaste i delicijama od koprive ili pak suvenirima od te biljke. To su, primjerice, čokolada s koprivom, pivo ili rakija od koprive ili pak parfem od koprive. Ako ne stignete prije, svakako se isplati svoj izlet u Koprivnicu isplanirati baš u vrijeme održavanja sajma!