Malo tko zna za ovo čudnovato jezero u našem susjedstvu: nastalo je ljudskom rukom i jedna je od najposebnijih atrakcija u Mađarskoj

Kad se u istoj rečenici spominju riječ ‘jezero’ i riječ Mađarska, obično misli skreću put slavnog Balatona, najvećeg jezera središnje Europe. No, ima Mađarska mnoštvo drugih aduta u rukavu, među njima i jedan mali, ali nevjerojatno prekrasni jezerski dragulj. Riječ je o jezeru na brdu Megyer, a danas slovi za jedno od najljepših kutaka te zemlje u našem susjedstvu. Vodimo vas do jezera neobična imena: morsko oko na brdu Megyer!

Ovo neobično jezero, koje ćete na internetu često pronaći pod engleskom imenom ‘Tarn of Megyer-hegy’, nalazi se na sjeveroistoku Mađarske, u blizini grada Sárospatak. Smjestilo se na nadmorskoj visini od oko 300 metara. Posebno je, ne samo izgledom, nego i svojom poviješću. Ono, naime, nije djelo prirode već je njegovu nastanku kumovala ljudska ruka.

Jezero je nastalo na području nekadašnjeg, stoljećima starog kamenoloma. On je bio u funkciji sve do 15. stoljeća, a ugasio se tek 1907. godine. Kako je ostao napušten tako ga je počela puniti kišnica, dok su biljke i zelenilo preuzele njegovu okolicu i samu obalu te litice. Upravo tako rodilo se jedno od najšarmantnijih mađarskih jezera. Jezero se službeno naziva Megyer hegyi Tengerszem, odnosno u prijevodu ‘morsko oko na brdu Megyer’. I doista, gledano iz zraka, izgleda kao ‘oko usred guste šume’.

Njegov izgled doista fascinira pa je svojedobno bio uvršten i na popis čuda Mađarske, ali i nekih od njezinih najljepših lokacija. A time je možda i okončan period nazivanja tog jezera ‘skrivenom ljepotom’ jer se čini da se ono prometnulo u vrlo poznatu turističku atrakciju. Nekoliko je razloga za to. Ono očarava svojom ljepotom, a dramatičnosti njegova izgleda doprinosi činjenica da su njegove obale praktički 70 metara visoke vertikalne litice.

Isto tako, jezero je poznato po tome što, ovisno o dobu dana i položaju sunca, mijenja i svoju boju: ona se kreće od plave pa sve do crne. Samo jezero nije duboko. Njegova maksimalna dubina je 6,5 metara, a površina mu je oko dva nogometna terena. Dakle nije veliko. No, veličinu nadoknađuje ljepotom. Ponekad ga čak nazivaju i najfotogeničnijim jezerom u Mađarskoj.

No, zašto je uopće tamo nastao kamenolom? Planina Megyer, koja se uzdiže do relativno skromne visine od 303 metara, vulkanskog je porijekla. Tamošnje stijene bile su idealne za proizvodnju žrvnjeva. Dok je kamenolom radio u njemu se godišnje proizvodilo između 300 i 450 žrvnjeva, a njihova je kvaliteta bila poznata čak i van granica Mađarske.

Područje na kojem se nalazi jezero inače je kao stvoreno za ljubitelje prirode. Promreženo je brojnim stazama za šetnju i planinarenje, jedna od njih vodi i oko samog jezera, a razočarani neće ostatni ni ljubitelji promatranja ptica jer je područje poznato i po tome.

Posjetitelji se mogu i spustiti do same površine jezera, ali i razgledati ostatke rudarskih operacija u tom području. Vrlo je poznata i tamošnja ferrata. Jezero je inače dio parka prirode Tengerszem. Što se tiče parka, on je uspostavljen 1978. godine. Proteže se na najmanje 2000 hektara, a njegovo je glavno bogatstvo velika bioraznolikost. Tamo živi više od 200 vrta životinja te više od 600 biljnih vrsta.

Do jezera je vrlo jednostavno doći i iz grada Sárospatak, čije ime u prijevodu znači ‘mutni potok. Taj je grad tamošnje kulturno središte, ali i popularno turističko odredište te ishodišna točka za istraživanje spomenutog parka prirode, ali i glavne zvijezde ovog članka, prelijepog jezera. Inače plivanje u jezeru nije preporučljivo, no sudeći prema onome što se piše, neki ignoriraju tu preporuku. S druge strane, šetnje su i više nego dobrodošle, a staze su, navode brojni izvori, odlično označene.