Stari kameni most koji ne vodi nikamo atrakcija je kanjona u Istri i popularne kružne staze koja slavi prekrasne slapove

Istra je regija koja svojim prirodnim ljepotama oduševljava u svako doba godine. Prekrasno more i rajske plaže, bajkovita unutrašnjost, odlična gastronomska ponuda – ovaj poluotok ima baš sve! Terra Magica, kako joj samo ime govori, idealna je za istraživanje. Bilo da tražite šarmantna mala mjesta, mondena obalna odmarališta, pješačke staze, dobre konobe ili stare kaštele koji čuvaju povijesne priče – ovdje ćete pronaći sve to. A jedna od manje poznatih istarskih atrakcija je stari Napoleonov most, pravi povijesni bombončić smješten nedaleko od Buzeta. Evo kako doći do njega!

Spomenuti most dio je prekrasne Staze sedam slapova, vjerojatno najpoznatije kružne šetnice u Istri. Ona na svojih 15 kilometara, koliko je duga, skriva veličanstvene slapove (naravno, njih sedam) i pregršt unikatnih mikro lokacija. Kanjon tirkizne rijeke Mirne posebno je zadivljujuć upravo u proljeće. Tad su, naime, njezini slapovi i okolni potoci puni vode pa će vam se pokazati u punom sjaju. A svi koji obiđu ovu stazu, ne prestaju pričati i o njezinim drugim atrakcijama. Napoleonov most svakako je jedna od najupečatljivijih.

Prema legendi, sagrađen je još početkom 19. stoljeća, tj. za vrijeme vladavine tog velikog francuskog vojskovođe u Istri. Ovaj mali, ali atraktivan i iznimno fotogeničan most zapravo je dio nedovršene ceste koja je od Buzeta trebala ići sve do Pazina. Iako legenda o njegovom postanku zvuči primamljivo, povijesni izvori tvrde da je za vrijeme trajanja francuske uprave na spomenutom mjestu zapravo stajao drveni most. To znači da je spomenuti kameni ljepotan ipak sagrađen nešto kasnije. Napoleonov most nije konzervatorski zaštićen, ali čitavo područje na kojem se nalazi dio je prestižne Ekološke mreže Natura 2000.

I stajao bi on vjerojatno još dugo tako neotkriven i pomalo zaboravljen, da prije nekoliko godina nije uređena i markirana Staza sedam slapova. Danas gotovo da nema ljubitelja prirode, pješačenja i planinarenja koji ju nije prošao. Staza kreće iz Buzeta, odakle se nastavlja kroz kanjon, prolazi uz prekrasne slapove sve do slikovitog sela Kotli, pa nastavlja dalje natrag u Buzet. Kotli su još jedna neizostavna atrakcija staze. U tom mjestu rijeka Mirna pada preko stijena i tvori veličanstvene slapove, pri čemu u kamenu dubi kotlaste udubine po kojima je naselje i dobilo ime. Nekad poznati po svojim mlinarima i krojačima, Kotli su danas zaštićena ruralna sredina.

Sedam veličanstvenih slapova, slikoviti Kotli,  kameni Napoleonov most, stara rudarska okna i napuštena sela okružena prekrasnim šumama samo su neke od atrakcija ove staze u Istri. Šetnja je srednje zahtjevna, a kvalitetne tenisice ili gojzerice su obavezne jer teren, pogotovo nakon kiše, zna biti poprilično sklizak. Ako pak niste raspoloženi za hodanje, većinu puta do mosta možete preći i automobilom, uz kratku šetnju na samom kraju puta. Krenite iz Buzeta glavnom cestom prema Roču i Humu, a u mjestu Čiritež skrenite na malu cestu u smjeru Cunja. Kad put više ne bude prikladan za automobil, parkirajte i nastavite pješke – Napoleonov most u Istri ima jasno označenu lokaciju na Google kartama.

Kad ste već u srcu Istre, posjetite i Buzet, grad tartufa, razgledajte njegov utvrđeni kameni grad i srednjovjekovni kaštel Petrapilosa iz 10. stoljeća te upoznajte Aleju glagoljaša, smještenu na cesti od Roča do Huma na kojoj je podignuto 11 zasebnih spomenika glagoljskoj književnosti i prošlosti.

A tu je i šarmantni Hum. Iako nije uvršten u Guinnessovu knjigu rekorda, slovi kao najmanji grad na svijetu i u njemu danas živi svega 20-ak stanovnika. Prema legendi, nastao je kad su divovi, podižući gradove u dolini rijeke Mirne, od preostalog kamenja izgradili Hum. Bakrena gradska vrata, s rukohvatima u obliku rogova istarskog vola boškarina, krase dva glagoljaška zapisa. Prije povratka kući, svakako se počastite čuvenom biskom, domaćom rakijom od komovice, bijele imele i četiri vrste trava, koja se sprema prema recepturi pokojnog humskog župnika i vrsnog travara, Josipa Vidala.