Najkraća rijeka u Hrvatskoj duga je samo 30 metara, a ima čak i jedan slap! Iza izvora krije fascinantan špiljski sustav

Hrvatska je zemlja iznimne prirodne raznolikosti: ima prostrane ravnice, planine, razvedenu obalu, brojne otoke i jezera, a poseban dio tog prirodnog bogatstva čine rijeke. Od moćnog Dunava i Drave do krških ljepotica poput Zrmanje, Cetine i Mrežnice, hrvatski vodotoci oblikovali su krajolik, naselja i način života ljudi. No na krajnjem jugu zemlje postoji rijeka toliko kratka da njezin slatkovodni tok možete prijeći u svega nekoliko desetaka koraka. Riječ je o Ombli, neobičnom krškom fenomenu koji izvire svega nekoliko kilometara sjeverozapadno od Dubrovnika.

Ova rijeka izvire u Komolcu, podno strme stijene poznate kao Golubov kamen. Od izvora do malenog slapa visokog tek 70-ak centimetara njezin tok dugačak je svega 30-ak metara. Nakon slapa voda se miješa sa slanom morskom vodom i nastavlja kroz približno pet kilometara dug zaljev Rijeke dubrovačke prema Jadranskom moru.

Upravo zbog tih tridesetak metara Omblu se godinama opisivalo kao najkraću rijeku na svijetu. Međuti, kako navodi stranica Hrvatskih voda, to baš i nije točno. Među vodotocima koji se navode kao još kraći su Tamborasi u Indoneziji (oko 20 metara), norveška Kovasselva s približno 22 metra te Reprua u Gruziji, koja je oko tri metra kraća od Omble.

Iako malena, ova rijeka na krajnjem jugu Hrvatske ima iznimno izdašan izvor: prosječna količina vode koja na njemu izvire iznosi čak 23,9 kubičnih metara u sekundi. Upravo ta količina, uz činjenicu da voda završava u moru, zadovoljava kriterije prema kojima se Ombla smatra rijekom, bez obzira na njezin nevjerojatno kratak tok.

Ombla je dio složenog podzemnog krškog sustava povezanog s Trebišnjicom, jednom od najvećih rijeka ponornica u ovom dijelu Europe. Trebišnjica ponire u Popovom polju u dubrovačkom zaleđu, a dio njezinih voda kroz krško podzemlje stiže i do izvora ove rijeke.

Ombla je i danas iznimno važna za Dubrovnik jer pitkom vodom opskrbljuje stanovnike šireg dubrovačkog područja. Valja spomenuti i povijest njezinog imena. Stari Dubrovčani rijeku su još od 12. stoljeća, odnosno od 1169., jednostavno nazivali Rijekom, a po njoj je i čitav zaljev dobio ime Rijeka dubrovačka. U prošlosti se navodno zvala i Arion, dok se u povijesnim izvorima pojavljuju i oblici Umbla te Vimbula.

Iza izvora ove jedinstvene rijeke skriva se špiljski sustav Vilina špilja – izvor Omble, koji Hrvatske vode opisuju kao jedan od zanimljivijih krških, hidroloških i kulturno-povijesnih fenomena na području čitavih Dinarida. Riječ je o jednom od biološki najbogatijih speleoloških objekata u Hrvatskoj. U sustavu je dosad utvrđeno 50-ak životinjskih vrsta, uključujući i čovječju ribicu. Time je izvor Omble i službeno postao najjužnija poznata točka u Europi na kojoj obitava ta podzemna životinja.

Vilina špilja skriva i tragove ljudske prisutnosti stare više od 2000 godina. Više od 120 metara iznad izvora pronađeni su ostaci keramičkih posuda iz 4. i 3. stoljeća prije Krista. Stručnjaci Arheološkog muzeja u Dubrovniku smatraju da su pripadale Ilirima, a posebno su zanimljivi motivi sova na posudama, koji se povezuju s grčkom božicom Atenom.