Ovaj sunčani otok ima vlastitu verziju pizze koja se obavezno nosi na plažu, a svi su ludi i za njihovim gulašem od kunića

Malta se često opisuje kroz boje. Zlatni kamen od kojeg su izgrađeni njezini gradovi, intenzivno plavetnilo Sredozemnog mora i šareni ribarski brodovi samo su neki od prizora koji ovu otočnu državu čine toliko privlačnom. No njezin mediteranski karakter snažno se osjeća i za stolom. Miris kruha iz lokalnih pekarnica, hrskavi pastizzi koji se jedu još topli, svježa riba iz malih obalnih mjesta i recepti koji se prenose s generacije na generaciju otkrivaju još jedno zanimljivo lice ovog arhipelaga.

Malteška gastronomija prava je mala lekcija iz povijesti. Stoljeća susreta različitih kultura ostavila su trag i na tanjuru pa su u lokalnoj kuhinji prisutni utjecaji Sicilije i ostatka Italije, ali i arapskog svijeta te sjeverne Afrike. Maslinovo ulje, rajčice, kapari, morski plodovi i ovčji sir samo su neki od sastojaka koji oblikuju njezinu kuhinju, a diljem otoka tradicionalni recepti i jednostavna jela isprepliću se s modernom kulinarskom scenom.

Za prvi susret s malteškom kuhinjom neće vam trebati ni bijeli stolnjak ni rezervacija u restoranu. Dovoljno je pronaći pekarnicu i kupiti pastizzi. Riječ je o hrskavom lisnatom tijestu koje se puni ricottom ili kašom od graška. Svakako kušajte i qassatat, još jedno slano pecivo s različitim nadjevima, među kojima se također izdvaja onaj od ricotte.

Ako odete na izlet na susjedni otok Gozo, obavezno se počastite gozitanskom ftirom. Na prvi pogled podsjeća na rustikalnu pizzu, a nadijeva se krumpirom, inćunima, povrćem, lokalnim sirom i malteškom domaćom kobasicom. A kad dođe vrijeme za kupanje, na plažu se nosi ftira biż-żejt, koja se puni rajčicom, maslinovim uljem, tunom, kaparima i maslinama. Inače, kulinarska tradicija pripreme ftire 2020. uvrštena je na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Na malteškom stolu česti su i ġbejniet, mali sirevi od ovčjeg mlijeka karakteristični za Gozo. Jedu se svježi, sušeni ili začinjeni paprom. Tu je i bigilla, gusti namaz od graha sličnog bobu, koji odlično paše uz galletti, tanke i hrskave slane krekere. Vrijedi kušati i zalzett Malti, kobasicu od svinjetine začinjenu korijandrom, češnjakom, peršinom i crnim paprom.

Vjerojatno nema gastronomskog vodiča kroz Maltu u kojem se ne spominje glavna zvijezda tradicionalne kuhinje: fenek, odnosno kunić. Priprema se na različite načine, a jedan od najvećih klasika je stuffat tal-fenek, gulaš koji se u bogatom umaku kuha dugo i polako. Kunić na otoku nije samo jelo, već i povod za okupljanje, a tradicionalna gozba na kojoj se poslužuju različita jela od kunića zove se fenkata. Po njoj je posebno poznat Mġarr, selo na sjeverozapadu Malte, čiji su restorani omiljene adrese za kušanje ovog lokalnog specijaliteta.

Za nešto odvažnije tu je bebbux, odnosno puževi koji se pirjaju u aromatičnom umaku i poznati su kao stuffat tal-bebbux. Malteška gastronomija također je nezamisliva bez ribe i plodova mora. Jedno od najljepših mjesta za takav ručak je Marsaxlokk, živopisno ribarsko mjesto na jugoistoku glavnog otoka, čiju luku krase šareni ribarski čamci.

U restoranima uz more glavnu riječ vodi dnevni ulov, a jedan od specijaliteta je lampuka (lampuga). Od te ribe radi se i torta tal-lampuki, čuvena slana pita s povrćem, a jednako popularna je i aljotta, aromatična riblja juha. Naravno, svježa riba često se priprema vrlo jednostavno, baš kao i u ostatku Sredozemlja, kako bi njezin okus ostao u prvom planu.

Nakon svih slanih zalogaja treba ostaviti mjesta i za desert. Mi vam preporučujemo imqaret, prženo tijesto punjeno slatkom pastom od datulja, koje se može kupiti na uličnim štandovima i lokalnim feštama. Za Uskrs se na Malti pripremaju figolli, slastice punjene bademima, a za Božić qagħaq tal-għasel, poznati kao ”medeni prstenovi”. Popularni su i kannoli, hrskavi valjčići od prženog tijesta punjeni ricottom, još jedan ukusan trag snažnog sicilijanskog utjecaja na maltešku kuhinju.

Uz stoljetne recepte Malta je razvila i vrlo ozbiljnu fine dining scenu. Tako Michelin Guide Malta za 2026. godinu obuhvaća čak 48 restorana. Zvjezdice ih nosi njih sedam, s tim da šest restorana ima jednu, dok se prestižni ION Harbour by Simon Rogan u prekrasnoj prijestolnici Valletti može pohvaliti dvjema. A ima li išta bolje od uživanja u vrhunskim zalogajima uz panoramu koja oduzima dah?

Upravo takav doživljaj čeka vas u restoranu Chophouse na Tigné Pointu u Sliemi, čija prostrana terasa gleda prema Valletti. Glavni gastronomski adut ovog mjesta je meso s roštilja, posebno vrhunski komadi govedine koji se peku na najvećem roštilju na drveni ugljen na Malti. Ljubitelje vina oduševit će i vinska ”špilja” sa stotinama etiketa iz čitavog svijeta.

Za večeru uz po mnogima najljepši zalazak sunca odličan izbor je Terrazzo, restoran i beach bar smješten na litici iznad slikovitog zaljeva Xlendi na Gozu. Pogled na more posebno je dojmljiv predvečer, a na jelovniku je naglasak na kvalitetnim, lokalno nabavljenim sastojcima.

A ako vam samo kušanje malteških specijaliteta nije dovoljno, na Gozu možete naučiti i kako ih pripremiti. Primjerice, Maldonado Bistro organizira zanimljive kulinarske radionice na kojima posjetitelji sami pripremaju tradicionalna lokalna jela. Iskustvo uključuje i odlazak po svježi ovčji sir kod lokalnog prodavača te zajednički ručak kao šećer na kraju.

Za one koji žele nešto intimnije od klasičnog restorana, Malta nudi i privatna gastronomska iskustva na posebnim lokacijama. Večerati se može u vinarijama i povijesnim palačama, ali i na jahtama, uz pogled na kristalno čisto more. Teško je zamisliti ljepšu kulisu za upoznavanje lokalnih okusa. Nakon svega što smo otkrili i kušali, možemo samo zaključiti: malteška gastronomija prava je rapsodija na tanjuru!