'Tekući pilav'
Mjesta
Rajski otočić na krajnjem jugu Hrvatske mjesto je savršenog mira i tišine: na njemu caruju masline, ljetnikovci, crkvice i tirkizno more
Savršena tišina mogla bi imati svoj dom. A on bi se vrlo lako mogao zvati Šipan. Najveći, a vjerojatno i najmirniji te najbolje očuvani otok Elafitskog otočja, zvuči kao oaza mira koja priča najtiše, ali i najzanimljivije priče. Udaljen sat vremena brodom od Dubrovnika, otok Šipan mjesto je na kojem caruju masline, ljetnikovci i crkvice… Općenito govoreći, malen je veličinom, ali opet dovoljno velik da bude div u svom ambijentalnom i atmosferičnom ‘kvartu’. Još odavna su ga zvali Zlatnim otokom. U nastavku članka doznajte zašto.
GRCI SU MU DALI IME ‘ORLOVO GNIJEZDO’
Taj najveći elafitski otok, ali ujedno i najudaljeniji od Dubrovnika svoje ime – kao uostalom i cijeli arhipelag kojem pripada – duguje Grcima. Oni su Elafitsko otočje nazivali Jelenskim otocima (élaphos na grčkom znači jelen), iako te životinje na njima više ne žive. Prema drugom objašnjenju, arhipelag je ‘životinjsko’ ime dobio zato što ima oblik jelena.
No, u sklopu njega, Šipan je dobio ime Gypanon, u prijevodu orlovo gnijezdo. Broji tek 16 četvornih kilometara, dug je oko devet kilometara te se može pohvaliti sa samo dva veća naselja – Šipanska Luka na zapadnoj strani otoka, Suđurađ na istočnoj. Razdvaja ih pet kilometara dugačko Šipansko polje.
OTOK ŠIPAN REKORDER JE PO BROJU MASLINA PO ČETVORNOM METRU
Šipan je Guinnessov rekorder. Poznat je po velikom broju maslina zbog čega je zaslužio i naslov prvaka u kategoriji ‘najviše maslina po četvornom metru’. Jedan od razloga je taj što su se nekad, prema tradiciji, uoči sklapanja braka na otoku sadile masline, a svakako pomažu i plodno tlo te izvori pitke vode. Rekordan urod maslina na otoku je zabilježen 1999. godine i iznosio je čak 116 tisuća kilograma maslina.
Te iste godine, otok je posjetila i princeza Carolina od Monaka sa suprugom Ernstom Augustom od Hannovera te djecom Andreom, Pierrom, Charlottom i Alexandrom. Definitivno nije bila jedina osoba plave krvi koja ga je ‘škicala’. Nekadašnji belgijski kralj Albert II. tamo je želio kupiti dvorac.
ŠIPAN JE KRCAT STARIM LJETNIKOVCIMA I CRKVICAMA
Šipan inače ima vrlo zanimljivu statistiku. Krase ga čak 42 stara ljetnikovca te 34 crkve i crkvice, od koji je crkva sv. Duha u Suđurđu posebna po svom ravnom krovu, najvećem takvom na Jadranu. Među drugim tamošnjim zdanjima ističu se i Knežev dvor iz doba Dubrovačke republike, kula Pakljena iz 16. stoljeća te obnovljeni ljetnikovac obitelji Stjepović-Skočibuha, kao i ljetnikovci obitelji Sorkočević i Katina te župna crkva Stjepana Prvomučenika. Otok slovi i kao hvaljeno gastronomsko odredište.
LJETNIKOVAC VICE STJEPOVIĆA-SKOČIBUHE ZAŠTIĆENI JE SPOMENIK KULTURE
Ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe iz 1563. godine, koji se nalazi u Suđurđu, jedan je od zaštićenih spomenika kulture. Izgrađen je od kamena s Korčule, a u sklopu kompleksa nalazila se obiteljska kuća, dvije kule, vrt sa šetnicom, crkvica, ali i manja kućica za obiteljskog redovnika. Ljetnikovac je poseban i pod tome što se u sklopu njega nalazi rijedak još uvijek očuvani drveni balkon iz 16. stoljeća. Trenutno se, piše Forbes, prodaje za 5,5 milijuna eura.
SVAKI OTOK IMAO JE SVOJU ZADAĆU, ŠIPAN JE SLUŽIO KAO PLODNO POLJOPRIVREDNO POLJE
Elafitsko otočje najjužnije je hrvatsko otočje koje čini osam otoka i pet otočića, od kojih su samo tri naseljena – uz Šipan, to su Koločep i Lopud. Površina cijelog akvatorija iznosi oko 90 kilometara četvornih, dok otoci zauzimaju 27 kilometara četvornih. U posjed Dubrovačke republike došli su u 10. stoljeću, a svaki od njih ‘obavljao’ je specifičnu zadaću. Šipan je, primjerice, bio zadužen za poljoprivredu, zbog čega je i dobio svoj lijepi nadimak – Zlatni otok. Koločep i Lopud bili su, s druge strane, brodograditeljski, mornarski otoci. Šipanska luka bila je, isto tako, i omiljeno mjesto odmora dubrovačkih gospara, a danas postaje sve traženija nautičarska destinacija.
NAJMANJI I DUBROVNIKU NAJBLIŽI KOLOČEP POZNAT PO KORALJIMA
Što se tiče preostala dva naseljena otoka, Koločep je najbliži Dubrovniku, ali ujedno i najmanji, površine svega tri kilometara četvornih. Riječ je o najjužnijem naseljenom otoku u Hrvatskoj, s dva mjestašca – Donje i Gornje Čelo. Stanovnike tog otoka nekad su smatrali najpoznatijim koraljarima Mediterana. Krasi ga 17 spomenika kulture, uglavnom crkvica i kapelica, kao i 14 metara visoka kula Toreta i tvrđava Kaštio. Vanjsku stranu otoka karakteriziraju litice, a na otoku se nalaze i dvije park šume.
LOPUD JE NAJPOSJEĆENIJI I TURISTIČKI NAJRAZVIJENIJI ELAFIT
Turistički najrazvijeniji i najposjećeniji otok Elafita je Lopud, površine niti pet kilometara četvornih. Latinsko ime otoka je „Insula media“, odnosno srednji otok. Tamošnja pješčana plaža Šunj jedna je od najpoznatijih atrakcija otoka, a osim niza objekata ističu se i ruševine Kneževa dvora te tvrđava Sutvrač iz 1563. godine koja se nalazi na najvišem vrhu otoka, Polačici visokoj 216 metara.