Na ovom hrvatskom otoku živi manje od 500 ljudi, a ima čak 300.000 maslina! Dospio je i u Guinnessovu knjigu rekorda

Vole mu tepati da je „mali otok od zlata“ zbog njegove iznimne plodnosti te jednako tako bogate prošlosti. Udaljen od Dubrovnika svega 17 kilometara, Šipan je najveći od Elafita, a u vrijeme Dubrovačke Republike šipanski posjedi bili su u vlasništvu plemstva. Tada su na otoku građeni ljetnikovci, crkve i palače, što još od davnina pokazuje koliko je bio cijenjen i vrijedan.

Svoje ime duguje Grcima koji su Elafitsko otočje nazivali Jelenskim otocima (élaphos na grčkom znači jelen), iako te životinje na njima više ne žive. Prema drugom objašnjenju, arhipelag je ‘životinjsko’ ime dobio zato što ima oblik jelena. Kao sastavni dio ovog otočja, Šipan je dobio ime Gypanon, što je u prijevodu naziv za orlovo gnijezdo.

Šipan na svom području još uvijek čuva materijalne tragove iz antičkog razdoblja, a svoj procvat u kulturnom, infrastrukturnom i ekonomskom smislu doživio je negdje u razdoblju između 17. i 18. stoljeća. Velik svega 16 četvornih kilometara, otok ima dva razvijena naselja, Šipanska Luka i Suđurađ, koja imaju otprilike oko 200 stanovnika. Sam otok zadržao je duh starog vremena; tamo je vrijeme zaista stalo, a samo poneka renovacija starih ljetnikovaca daje naslutiti kako još uvijek žive u 21. stoljeću, navode na službenim stranicama Hrvatske turističke zajednice.

Iako naizgled zaspao u vremenu, Šipan je jedna od poželjnijih destinacija svakog tko je željan kvalitetnog odmora koji sa sobom nosi dašak drevnog glamura, kojeg ćete rijetko pronaći bilo gdje na svijetu. Jako često volimo pisati o tome kako pojedini gradovi ili mjesta izgledaju kao da su iz bajke, ali Šipanska mjesta, koja smo ranije spomenuli, izgledaju poput izmišljene kulise koju je osmislio izvrstan tekstopisac.

Šipan ima sve što je potrebno za smislen odmor. Plaže su nestvarno lijepe, a unutrašnjost otoka skriva brda prepuna vinograda, agruma i maslina s nekoliko zaboravljenih sela. Tradicionalna dalmatinska atmosfera može se osjetiti na svakom koraku, od opojnih mirisa autentičnog bilja do tvrdih kamenih ulica. Spoj plavetnila, zelenila i blago žućkastog srednjovjekovnog kamena djeluje poput anestetika koji resetira cijeli organizam. Kada svemu tome nadodate da je na otoku zabranjen pristup automobilima, odmah vam je jasno zašto europska elita voli ovdje provoditi svoja ljeta.

Osim prirodnih ljepota, Šipan također ima vrlo zanimljivu statistiku. Otok je dom čak 42 stara ljetnikovca, a osim njih tu su još i 34 crkve i crkvice, od kojih je crkva sv. Duha u Suđurđu posebna po svom ravnom krovu, najvećem takvom na Jadranu. Među drugim tamošnjim zdanjima ističu se i Knežev dvor iz doba Dubrovačke Republike, kula Pakljena iz 16. stoljeća, te obnovljeni ljetnikovac obitelji Stjepović-Skočibuha, kao i ljetnikovci obitelji Sorkočević i Katina te župna crkva Sv. Stjepana Prvomučenika.

Iako smo o Šipanu već pisali i pisati ćemo, povod za današnji tekst je zanimljiv podatak koji bismo željeli istaknuti. Ako već niste znali, Šipan je dospio i u Guinnessovu knjigu rekorda kao otok s najvećim brojem maslina u odnosu na svoju površinu i broj stanovnika.

Povijesni podaci navode da je to „posljedica“ tradicije Dubrovačke Republike, prema kojoj se otočanin mogao oženiti tek nakon što bi zasadio određeni broj stabala maslina. Kako tvrdi popularni časopis National Geographic, na otoku se nalazi oko 300 000 maslina, a svega 476 prijavljenih stanovnika, što mu je donijelo spomenuti rekord.

Priče koje smo naveli u tekstu samo su sićušni dio bogatstva ovog otoka. Šipan je primjer kako mala mjesta mogu imati veliki karakter. Ovdje se spojilo povijesno nasljeđe, prirodna plodnost i miran život koji je rijetkost u modernom svijetu. Otok nudi iskustvo koje se ne mjeri veličinom ni brojem stanovnika, nego autentičnošću i osjećajem da svaki kutak ima svoju priču.