Ovo je mjesto nekada bilo glavni grad Hrvatske: ima povijest dugu 3000 godina i prekrasnu staru jezgru u koju ćete se zaljubiti na prvi pogled

Uzbudljiva prošlost, prekrasna sadašnjost, riznica povijesti i kulture, neke od najljepših plaža u našoj zemlji… Sve je to Nin, najstariji hrvatski kraljevski grad koji se nalazi nedaleko od Zadra i savršeno je odredište za ljetovanje, vikend izlet izvan sezone ili barem kratki posjet kad se nađete u ovom kraju. Ovaj prekrasan dalmatinski gradić ima 3000 godina dugu povijest koja nije zapisana samo u povijesnim knjigama, već njome doslovno hodate ili o njoj učite iz bogatih muzejskih zbirki. Jedno je sigurno, kad jednom vidite Nin i njegovu staru jezgru smještenu na malenom otočiću usred plitke lagune, zauvijek će vas osvojiti svojim šarmom.

Skriven u plavetnilu Jadrana, na malenom otočiću okruženom lagunom, smjestio se Nin – jedan od najstarijih gradova na našoj obali. Njegova povijest ispisuje se već tri tisućljeća, a svaka ulica i svaki kamen svjedoče o vremenima kada su ovdje živjeli različiti narodi.

Prve tragove života u Ninu ostavilo je ilirsko pleme Liburna još u 9. stoljeću prije Krista, kada su na otočiću osnovali naselje Aenonu. Grčki pisci su ga prvi put spomenuli u 4. stoljeću prije Krista pod imenom Hemionoi, dok su ga kasniji antički autori nazivali Ainona ili Aenona. Rimljani su prepoznali njegov strateški značaj, a u doba kada ga je obnovio Enonije Torkvat, grad se u dokumentima pojavljuje pod imenom Enona. U 10. stoljeću, bizantski car Konstantin Porfirogenet spominje ga kao Nona u svom znamenitom djelu „De administrando imperio“.

Grad je živio od proizvodnje soli, trgovine i raznih obrta, a dolaskom Hrvata na ove prostore tijekom 7. i 8. stoljeća, Nin postaje njihovo prvo političko, kulturno, administrativno i vjersko središte, piše na službenim stranicama Grada Nina. O vremenu naseljavanja Hrvata najvećim dijelom govore nalazi iz dosad najveće pronađene nekropole ranog hrvatskog horizonta Nin-Ždrijac s istraženih gotovo 400 grobova. Druge dvije ninske nekropole su Nin-Materize i Nin-sv. Križ.

Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara Nin postaje prijestolnica iz koje upravljaju državom, a isto tako i važna ratna i trgovačka luka. 7. lipnja 879. godine knez Branimir od pape Ivana VIII. prima pismo koje označava formalno međunarodno priznanje Hrvatske države po prvi put u povijesti. Nin tada postaje i sjedište prve hrvatske biskupije u kojoj uz kneza Branimira stoluje i Episcopus Croatorum – prvi biskup u Hrvata.

Hrvatski vladari nakon kneza Branimira borave u Ninu što stalno što privremeno. U gradu se izdaju važne isprave, održavaju Sabori. U kraljevskom Ninu davne 1069. godine hrvatski kralj Petar Krešimir IV. (1058. – 1074.) donosi čuvenu povelju „Mare nostrum Croaticum“ u kojoj kao znak zahvale božjoj pomoći, samostanu sv. Krševana u Zadru daruje otok Maun nazivajući ga „našim otokom, koji leži u našem dalmatinskom moru.“ Ta povelja neosporni je dokaz gospodarenja Hrvata Jadranskim morem.

U staroj jezgri Nina naići ćete na prekrasnu kamenu crkvicu koja krije uzbudljivu priču. To je crkva svetog Križa, koju je zbog njezine ljepote engleski arhitekt Thomas Jackson prozvao najmanjom katedralom na svijetu. Izgrađena je u 9. stoljeću i jedini je sakralni objekt u gradu koji je ostao do danas nepromijenjen.

Crkva je široka 7,6 metara, dugačka 7,8 metara, a visina joj je tek 8,2 metra. Njezini zidovi su debeli 57 centimetara, a zahvaljujući položaju prozora i kutu padanja svjetlosti, građevina je svojevrsni kalendar jer se po sunčevim zrakama može odrediti točan datum solsticija i ekvinocija. Iako joj tepaju nadimkom “katedrala”, ova prekrasna građevina ipak ima “samo” status crkve.