PUTEVIMA POVIJESTI
Fascinantni špiljski kompleks, pun vode i života, skriven je pod strmim liticama i oduševljava svakoga tko ga posjeti
U susjednoj Sloveniji, na južnom rubu Planinskog polja, jednog od najslikovitijih krških polja u toj zemlji, ‘skriva’ se pravi europski rekorder. Naime, dom je to Planinske jame, najvećeg aktivnog špiljskog kompleksa u Sloveniji, odnosno špiljskog kompleksa s aktivnim riječnim tokom. U svojoj utrobi gotovo sedam kilometara dugačka Planinska jama skriva niz čuda, u prvom redu jedan od najvećih sutoka dviju podzemnih rijeka u Europi – rijeka Pivke i Raka koje se upravo tamo spajaju u rijeku Unicu, koja i istječe iz poprilično impozantnog ulaza u špiljski kompleks, ispod 65 metara visoke litice.
ULAZ U ŠPILJU ŠIROK 20 I VISOK OSAM METARA
Ulaz u Planinsku jamu, poznatu pod imenom Malograjska jama, nalazi se u zatvorenoj dolini koja je nekada i sama bila dio špiljskog kompleksa. On danas obuhvaća niz dvorana, jezera i, naravno, špiljskih ukrasa. Ulaz je širok čak 20, a visok osam metara, a ‘goste’ dočekuje šum rijeke Unice koja nastaje u dubini špilje, gdje se spajaju dvije spomenute podzemne rijeke – 2000 metara dugačka rijeka Pivka, koja ‘dolazi’ iz Postojne, i 2500 metara dugačka rijeka Rak, koja teče iz doline Rakov Škocjan.
S obzirom na njezine rječne tokove, špiljski kompleks živi u ravnoteži s godišnjim dobima. Primjerice, tijekom sušnih razdoblja, kroz nju protječe manje od 0.001 kubičnih metara vode u sekundi, no u razdobljima velikih kiša to se može povećati i na 100 kubičnih metara u sekundi.
TALIJANSKI VOJNICI IZGRADILI SEDAM MOSTOVA
Ozbiljnije istraživanje same špilje, kojim se zašlo dublje u njezine tajne, bilo je u 19. stoljeću. Tada se istraživanjem špilje bavio Anton Urbas, koji je prvi ušao dublje u njezine dvorane 1849. godine. Nakon Prvog svjetskog rata, talijanski su vojnici unutar špiljskog kompleksa izgradili gotovo dva kilometra dugi put te ukupno sedam mostova, navodi se na službenoj internet stranici Planinske jame. Do danas su preživjela samo dva.
U ŠPILJSKOM KOMPLEKSU ŽIVI OKO 100 RAZLIČITIH VRSTA ŽIVOTINJA
Špiljski kompleks Planinska jama poznat je i po bogatoj fauni, odnosno velikoj bioraznolikosti za takvu vrstu staništa. U njoj živi 40 vrsta kopnenih te 60 vrsta vodenih životinja, a jedan od najpoznatijih stanovnika svakako je čovječja ribica, koja može dosegnuti duljinu od 30 centimetara te poživjeti dugih 100 godina. Među ostalim značajnim stanovnicima Planinske jame su slatkovodni škampi, bijeli titanaš, zatim “Leptodirus hochenwartii”, odnosno špiljski endemski kornjaš poznat i pod imenom tankovratić zbog specifična oblika tijela.
ŠPILJU JE MOGUĆE RAZGLEDATI I ČAMCEM
Brigu o Planinskoj jami vodi Jamarsko društvo planina, osnovano 2001. godine. Na službenim stranicama jame navodi se kako društvo trenutno ima 20 članova, od kojih su njih pet licencirani vodiči koji posjetitelje vode u obilazak jame još od 1991. godine. Špilja se može razgledati pješke, ali i čamcem. No, potonja tura nije uvijek moguća i ovisi o vodostaju, a uključuje veslanje, hodanje po skliskim površinama i penjanje.
3,7 KILOMETARA VESLANJA DO TZV. RAJA
Posjetitelje koji se odluče špilju istraživati pješice čeka 500 metara dugačka šetnja koja će ih dovesti do mjesta na kojem se spajaju Rak i Pivka. Ta vođena tura traje najviše dva sata, a obavezni su topla odjeća i gojzerice. Oni koji se odluče za veslanje, u špilji će ostati mnogo dulje – između četiri i šest sati. Tura je dugačka 3,7 kilometara i uključuje veslanje rijekom Pivkom do, kako stoji na stranici, ‘bisera’ kompleksa pod imenom Raj. Posjetitelji će na toj turi moći vidjeti i čovječje ribice, ali i brojne špiljske ukrase.
ZA ONE KOJI ŽELE VIŠE TU JE I TORANJ RAVBAR
U travnju, svibnju, lipnju i rujnu u obilazak Planinske jame kreće se subotom u 17 sati te nedjeljom i praznikom u 15 i 17 sati. Tijekom srpnja i kolovoza jama radi svaki dan u 17 sati, a u razdoblju od listopada do ožujka samo uz prethodni dogovor i to samo za skupine od najmanje pet ljudi. Razgledavanje brodom moguće je uz prethodnu rezervaciju. Standardna cijena ulaznice za odrasle iznosi 10 eura, a za djecu sedam eura.
Za one kojima sam posjet špilji nije dovoljan i žele još, u njezinoj se blizini nalazi i toranj Ravbar, ostatak srednjovjekovnog Malega grada. Toranj se prvi put spominje 1444. godine, a s vremenom je završio u vlasništvu obitelji Ravbar, čije ime i nosi. Idealna ideja za izlet u Sloveniju, zar ne?
