U najvećem dvorcu na svijetu postoji soba u koju smije ući samo 7 ljudi: cijelo je zdanje toliko golemo da vam za obilazak treba cijeli dan

Srce Europe. Zlatni grad. Grad stotinu tornjeva. Upravo tako nazivaju češku prijestolnicu Prag, gospodarski i kulturni motor te zemlje. No, unutar tog zlata i srca uzdižu se tornjevi, i to oni koji se nalaze unutar najvećeg dvorca na svijetu. Njegovo je ime Praški dvorac, jedan je od najvažnijih simbola češke države, jedna od najposjećenijih atrakcija te zemlje te dom nekih od tamošnjih najvažnijih kulturnih, ali i političkih institucija.

Praški dvorac ili, u originalu, Pražský hrad nije jedinstveni objekt, ni u smislu samog zdanja ni arhitektonskih stilova. Riječ je o ogromnom kompleksu s cijelim mnoštvom građevina i vrtova koji svi zajedno drže Guinnessov rekord. Naime, Praški dvorac nosi titulu najvećeg dvorca na svijetu te on u biti sam po sebi predstavlja jedan pravi mali grad unutar grada. Pritom je i najposjećenije zdanje u Češkoj: godišnje ga pohode milijuni ljudi, samo lani više od dva i pol milijuna.

Praški dvorac smjestio se na vrhu brežuljka, na lijevoj obali rijeke Vltave. U duljinu se proteže više od pola kilometra, preciznije 570 metara, a širok je 130 metara. Nastajao je kroz stoljeća, a ono čemu svjedočimo danas, dakle njegov današnji izgled, datira iz druge polovice 18. stoljeća. Cijeli kompleks proteže se na impozantnih 70 tisuća metara četvornih, nalazi se na popisu svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a, a unutar njega se nalazi i rezidencija češkog predsjednika. Ako ga želite temeljito razgledati trebat će vam cijeli dan. I da, kad smo već kod razgledavanja, iz Praškog dvorca pružaju se neki od najljepših panoramskih pogleda na Prag.

Počeci Praškog dvorca sežu u deveto stoljeće, kada je tamo niknula crkva Djevice Marije, a zatim, tijekom narednih stoljeća i niz drugih zdanja, i to u različitim stilovima. Gužvaju se danas tamo romanička, gotička, renesansna i barokna zdanja, od kojih praktički pa svako zaslužuje pažnju. No, jedno je doista posebno. Radi se o katedrali sv. Vida, zbog njezinih tornjeva najupečatljivije zdanje kompleksa, koja je nastajala dugih 600 godina.

Katedrala sv. Vida mjesto je na kojem su se krunili kraljevi, ali i pokapali. Ona je danas dom krunskih dragulja, među kojima je najpoznatija kruna sv. Vjenceslava iz 14. stoljeća. Vrata u riznicu u kojoj se ona čuvaju pak se nalaze u jednom od najpoznatijih dijelova katedrale, kapele sv. Vjenceslava, čiji su zidovi ukrašeni dragim kamenjem. Za te se krunske dragulje kaže da nikada nisu bili toliko sigurni. Naime, riznicu čuvaju vrata sa sedam brava, ključevi za koje se nalaze kod sedam najvažnijih ljudi u državi, primjerice premijera i predsjednika Češke. Samo ovaj potonji može narediti njihovo javno izlaganje, a da bi se vrata riznice otvorila, mora se skupiti sedmorka.

Od drugih sakralnih zdanja, a unutar kompleksa ih ima ukupno četiri, ističe se i bazilika sv. Jurja koja je, među ostalim, poznata po svojim tornjevima. Oni se, kako su različite debljine, popularno nazivaju Adam i Eva, a sama je bazilika najstarije očuvano zdanje unutar kompleksa. Svojom se ljepotom, ali i pogledima na grad, hvale Kraljevski i Južni vrtovi…

Od palača su najpoznatije Stara kraljevska palača, Nova kraljevska palača i Belvedere te palača Lobkowicz koja u biti predstavlja jednu privatnu palaču unutar kompleksa. Od dvorana unutar kompleksa najslavnije su pak Vladislavska i Španjolska dvorana. U prvoj su se održavali viteški turniri, druga je poznata po akustici.

Posebna je priča i Zlatna ulica iz 16. stoljeća, nastala nakon gradnje sjevernog zida dvorca. Ona definitivno predstavlja jednu od najvećih atrakcija kompleksa i svojevrsni vremeplov u povijest tog područja. Ime je, pretpostavlja se, dobila zahvaljujući zlatarima koji su djelovali u njoj, a svojedobno je, kada je Praški dvorac bio centar astrologije i okultnog, bila i dom alkemičarima koje je car Rudolf II angažirao ne bi li mu stvarali zlato… U istoj ulici, koja je privlačila i umjetnike, na broju 22 godinu svog života, od 1916. do 1917., proveo je i slavni Franz Kafka.