Najveća prašuma na svijetu prostire se kroz čak devet država: velik dio nje još uvijek nije istražen, a znanstvenici vjeruju da skriva neotkrivene vrste biljaka i životinja

Gotovo 20 posto ukupne površine Zemlje prekriveno je šumama. U njima živi više od 80 posto kopnenih vrsta životinja, a osim što se smatraju jednim od najsloženijih ekosustava na svijetu, važne su i za moderan život ljudi. Kažu da čak i kratka šetnja među zelenim krošnjama stabala može biti izvrsna za jačanje mentalnog zdravlja, no ako se odlučite na šetnju najvećom šumom na svijetu, odnosno prašumom, pripremite se na izazov koji bi mogao potrajati mjesecima, a možda i godinama. Naime, Amazonska prašuma, ili Amazonija, prostire se kroz čak devet država i zauzima otprilike jednu trećinu Južne Amerike oko rijeke Amazone. To je ujedno i područje s najvećom bioraznolikošću na svijetu.

Amazona nije samo dom najveće preostale tropske prašume na svijetu, već i nevjerojatnog prirodnog bogatstva. Naime, ovaj jedinstveni ekosustav sadrži najmanje 10 posto poznate svjetske bioraznolikosti, koja uključuje brojne endemske i ugrožene biljne i životinjske vrste.

Rijeka Amazona se proteže na više od 6600 kilometara te je iznimna i po svojoj veličini i po utjecaju. Impresivno zvuči podataka kako ona čini čak 15 posto ukupne svjetske riječne količine koja se ulijeva u oceane. Uz stotine pritoka i potoka, Amazona je i dom najvećeg broja slatkovodnih vrsta riba na svijetu, što dodatno naglašava njezinu važnost za globalnu bioraznolikost i ekosustave.

Amazonija je dom za više od 30 milijuna ljudi koji naseljavaju ovu golemu regiju, podijeljenu među devet država (Brazil, Bolivija, Kolumbija, Ekvador, Francuska Gvajana, Peru, Gvajana, Venezuela, Surinam). Među njima, prema podacima Koordinatora domorodačkih organizacija Amazonskog bazena (COICA), oko 9 posto stanovništva, odnosno 2,7 milijuna ljudi, pripada domorodačkim narodima. Ove zajednice čine čak 350 različitih etničkih skupina, a više od 60 njih i dalje živi u gotovo potpunoj izolaciji od modernog svijeta. Njihov način života, jezik i običaji svjedoče o nevjerojatnoj raznolikosti i otpornosti koja se uspjela očuvati usprkos stoljećima kolonijalizma, širenju poljoprivrede i eksploataciji prirodnih resursa.

Tijekom posljednjih pola stoljeća, naizgled beskrajna Amazona izgubila je najmanje 17 posto svog šumskog pokrivača, čime je narušena njezina prirodna ravnoteža. Brojne endemske vrste suočile su se s ozbiljnim prijetnjama uslijed intenzivnog iskorištavanja resursa, dok je gospodarska transformacija regije, vođena prenamjenom i degradacijom prirodnih staništa, nastavila uzimati maha.

Kako piše na stranici WWF Panda, Amazonska prašuma igra ključnu ulogu u održavanju klimatskih funkcija, kako na regionalnoj, tako i na globalnoj razini. Njezine guste šume djeluju kao „pluća planeta“ jer apsorbiraju ogromne količine ugljikovog dioksida i oslobađaju kisik, dok njezini vodeni sustavi stabiliziraju klimu i podržavaju bioraznolikost. Upravo zbog toga, očuvanje ovog jedinstvenog ekosustava nije samo odgovornost država unutar Amazonskog bazena, već i globalni prioritet.

Oko 80% hrane koju danas konzumiramo, poput krumpira, rajčice i kikirikija, potječe od biljaka koje su prvi uzgajali stanovnici Amazone. Na području kojim ova rijeka vijuga otkriveno je preko 2,5 milijuna različitih vrsta kukaca, najveći grabežljivac je crna kajmanska aligatorica, a radi se i o najbogatijem području na svijetu kada su u pitanju vrste ptica. Naime, ovdje živi više od 1.500 različitih vrsta. Također, neki dijelovi prašume nikada nisu istraženi, a znanstvenici vjeruju da tamo postoje brojne neotkrivene vrste biljaka i životinja.