Čari Imotske krajine

Ova fascinantna hrvatska rijeka izvire iz čak pet izvora, prolazi kroz dvije države i mijenja nekoliko imena duž svog toka

Ako je neka rijeka neobična, onda je to ova. Izvire iz nekoliko različitih izvora, teče pod svijetlom sunca pa povremeno nestane u mraku podzemlja, nekoliko puta mijenja imena, pa čak i prelazi granicu…. Rijeka Vrljika doista predstavlja prirodni fenomen, jedan od mnogih kojima se u našoj zemlji možemo pohvaliti, a u ovom članku istražujemo sve njezine posebitosti – od značaja koji je imala za Imotsku krajinu do njezinih vrlo posebnih stanovnika.

PET IZVORA U KRUGU OD 500 METARA, JEDAN JE DOISTA ZANIMLJIV

Ova krška rijeka ponornica izvire u Imotsko-bekijskom polju. Ima ukupno pet izvora – Vučja Draga, Jauk, Utopišće, Opačac i Dva oka (Jezerine). Izvori su zanimljivi po tome što se svi nalaze u krugu od 500 metara, a najveći je Opačac, dok su Dva oka doista posebna. Naime, radi se o fenomenu dvaju potpuno okruglih vrela koja su jedan od druga udaljena ni cijeli metar. Sva ova nabrojana vrela su stalna, no rijeka Vrljika hrani se i iz onih povremenih, koja osvanu za vrijeme obilnih oborina. To su Čečuk i Draga.

Otok Prvić na Kvarneru je najveći nenastanjeni otok u Hrvatskoj
Neukroćena prirodaZnate li koji je najveći nenastanjeni otok u Hrvatskoj? Za njega možda nikad niste čuli, ali ima poznatijeg imenjaka kod Šibenika
Nastavi čitati

PROTJEČE I KROZ BOSNU, A KAO TREBIŽAT SE ULIJEVA U NERETVU

Sama je rijeka duga 20 kilometara, a površina njezina porječja iznosi 365 kilometara četvornih. A život joj je, mogli bismo reći, nestalan i podložan brojnim promjenama – mijenja imena i države. Naime, prvo protječe kroz Imotsko polje pa od mjesta Zmijavci mijenja ime u Matica te ponire na rubu Bekijskog polja, a onda ponovo izvire kao Tihaljina u Peć Mlinima te teče prema Neretvi kao Trebižat. Dio Vrljike, i to od njezina izvora te obalni pojas do mosta na Perinuši, zaštićen je i institucijom Posebnog ihtiološkog rezervata, koji je proglašen još 1971. godine.

POZNATA PO SVOJIM ENDEMIMA, PRIMJERICE MEKOUSNOJ PASTRVI

Rijeka Vrljika je posebna i po tome što je izolirana od drugih vodotokova pa je krase i neke endemične vrste ribe. Primjerice, kao jedna od najznačajnijih vrsta spominje se mekousna pastrva, jedna od najvećih pastrva jadranskog sliva. “Nailazimo i na još tri endemske ribe: imotsku gaovica, basak i makal. Osim endemskih riba još su tu i štuke, nailazimo i na riječnog raka, a ima i žaba. U donjem dijelu rijeke zimi se okupljaju patke i guske koje migriraju prema moru. Imamo još i malog gnjurca, kokošica, mlakuša, veliki i mali djetlić. Naravno neizbježne su i gušterice i zmije. Od flore nailazimo na trsku, šaš, rogoz, vrbu, jablana, kadulju, gospinu travu, ružmarin…”, piše primjerice portal Plantea.

POZNATA KAO HRANITELJICA ŽIVOTA IMOTSKE KRAJINE

Vrljika, koja u današnje vrijeme sve česte postaje odredište rekreativaca i ljubitelja aktivnog odmora u prirodi, među ostalim one koje voli kajak i kanu, slovi kao hraniteljica života Imotske krajine. “Glavni izvor Opačac s kojega se vodom opskrbljuje 98 posto pučanstva Imotske krajine, negdje oko 30 tisuća ljudi, nikada nije presušio, osim jednom i to samo četiri sata, a nakon vrlo jakog potresa“, prenosi primjerice Apolitični.hr.

PROMJENJIVO PROLOŠKO BLATO KAO JOŠ JEDAN FENOMEN IMOTSKOG POLJA

No, rijeka Vrljika nije jedino vodeno bogatstvo Imotskog polja. Tu je Prološko blato, zaštićeno područje koje se nalazi na zapadu Imotskog polja. Riječ je o močvarnom i poplavom području koje je tijekom zime i u proljeće ispunjeno vodom i čija dubina iznosi maksimalnih šest metara. U toplijim mjesecima ta se slika mijenja – voda se povlači i presušuje, osim u jednom dijelu Blata, i to Prološkog jezera koje se nalazi na njegovu najzapadnijem dijelu. Dubina Prološkog jezera ide i do 35 metara.

MANASTIR – MALO BREŽULJAK, MALO OTOČIĆ

Uz njegovu sjevernu obalu, pod tamošnjim liticama, nalazi se pak maleni brežuljak po imenu Manastir, a koji se, za vrijeme visokih razina vode, pretvara u šarmantni otočić. Na tom se brežuljku, odnosno povremenom otočiću pak nalaze ostaci franjevačkog samostana po kojemu je dobio i ime. Na turističkim stranicama Imotskog nazivaju ga “vrlo vrijednim dijelom imotske kulturne baštine”, iako su ostaci u dosta lošem stanju.

Aktualno

Pročitajte još