Vozili smo se najčarobnijom željeznicom na Balkanu koja izgleda kao scena iz starog holivudskog filma: pogled iz retro vagona pamtit ćemo cijeli život

Vjerojatno nema osobe koja nije čula za veličanstvene željezničke rute kojima se ponose Norveška i Švicarska, a koje prolaze kroz krajolike koji izgledaju kao da su iz bajke. No za pravo željezničko čudo, koje nikoga ne ostavlja ravnodušnim, ne morate putovati na drugi kraj Europe, dovoljno vam je skoknuti do susjedne Srbije. Ondje vas, naime, čeka Šarganska osmica, jedna od najvećih turističkih atrakcija Zlatibora, koja je dio uskotračne pruge između Užica i Višegrada, tj. Mokre Gore i Kremana, a prelazi preko brda u Parku prirode Šargan.

Sjesti u besprijekorno ulaštene drvene klupe u jednom od retro vagona te uživati u panoramskim pogledima koji pucaju na beskrajne šume, provalije i stare željezničke stanice doživljaj je koji se ne zaboravlja. Kloparanje vlaka miješa se s vriskom oduševljene djece svaki put kad prođete kroz neki tunel, a nostalgičan pisak lokomotive svemu daje jedinstvenu romantičnu notu, zbog koje ćete se osjećati kao da ste zakoračili u neki prastari film iz zlatnog doba Hollywooda.

Ova pruga jedinstvena je u Europi jer ima uspon od 18 promila te velik broj mostova i tunela, od kojih je najduži onaj šarganski (1660,8 metara). A kako bi parna lokomotiva uopće savladala maloprije spomenuti uspon, pruga preko brda morala je ići u zavojima i krugovima, radeći petlju u obliku broja osam, po čemu je, na kraju krajeva, dobila i ime.

Šarganska osmica svojedobno je povezivala Beograd sa Sarajevom, Dubrovnikom, Bokom Kotorskom, Kninom i Prijedorom. Od 1925. pa sve do 1974. prugom od 600 i 760 mm, preko pet mostova i kroz brojne planinske usjeke, prometovao je popularni vlak zvan ”Ćira”.

Jednom od najljepših željezničkih trasa na svijetu, dugačkom skoro 15,5 kilometara, prvi vlak prošao je 25. siječnja 1925. Ista je u vrijeme izgradnje predstavljala nesvakidašnji pothvat jer je na kratkoj relaciji uspješno savladana visinska razlika od 354 metra, a osim što ima pet mostova, zbog pruge su probijena i 22 tunela.

Sam nastanak čuvene Šarganske osmice, koja danas slovi kao iznimno vrijedan muzejsko-turistički kompleks, vezan je za početak izgradnje željezničkih pruga u Srbiji. Ista je imala ogroman ekonomski, politički i vojno-strateški značaj za tadašnju državu, a zapošljavala je oko 500 ljudi. A o zahtjevnosti izgradnje ove pruge dovoljno govori i podatak o tome da je kralj Aleksandar navodno davao jedan gram zlata za svaki kilogram iskopanog kamena u tunelu!

Prvih devet kilometara ove uskotračne pruge izgrađeni su još davne 1916., no daljnji radovi zaustavljeni su zbog strašne tragedije. Naime, tijekom prokopavanja tunela ispod brda Budim na Šarganu zatrpano je 200-tinjak radnika, uglavnom talijanskih i ruskih zarobljenika. Mjesto do kojeg je kolosijek tad došao i danas se zove ”Deveti kilometar”.

Radovi su se nastavili tek 1. ožujka 1921., a završeni su 1925. Osim one na Mokroj Gori, postoji i željeznička stanica Jatare, no na njoj nikad nije prodana niti jedna karta! No danas ondje radi šarmantan restoran, u kojem putnici mogu uživati u preukusnim lokalnim specijalitetima.

Nažalost, modernizacija željezničkog prometa nije poštedjela ni Šargansku osmicu. Posljednji vlak ovom prugom prošao je 28. veljače 1974., a žene iz Mokre Gore njezino ukidanje, kao i Ćire, koji su ih spajali s ostatkom svijeta, obilježile su stavljanjem crnih marama u znak žalosti.

Do revitalizacije ove trase trebalo je čekati sve do kraja ’90-ih godina prošlog stoljeća. Tad su, naime, građani Mokre Gore dobrovoljnim radnim akcijama uredili prugu, koja je u međuvremenu postala prava turistička atrakcija, a muzejski vlak ”Nostalgija” prve putnike i ljubitelje željeznice od Mokre Gore do stanice Šargan Vitasi prevezao je 1. rujna 2003.