Pronašli smo mjesto na kojem je more ovih dana toplije od zraka! Hrvatski rekord ovdje iznosi čak 31,1 stupanj

More je ljeti obično najjednostavniji odgovor na vrućinu. Nekada je to samo psihološki, jedan zaron u plavetnilo i odmah se osjećate bolje. Međutim, svi smo svjesni što se događa u posljednje vrijeme, a bilo je toga i prije: temperature mora, jednako kao i temperature zraka, u velikom su porastu. Ipak, na Mljetu to nije nikakva novotarija. Malo i Veliko jezero tijekom dugih razdoblja vrućine zagrijavaju se više od otvorenog Jadrana, a temperatura površinskog sloja Malog jezera može dosegnuti oko 30 stupnjeva. Tada razlika između temperature zraka i mora postaje vrlo mala, a kupanje je samo čin navike.

Koliko more ondje može biti toplo pokazuju i najnovija mjerenja. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, 15. kolovoza u 17 sati Malo jezero imalo je 29,5 °C, dok je Veliko jezero imalo 28,4 °C. Očito je da je na ovim mjestima uzaludno tražiti osvježenje za ljetnu žegu.

Razlog leži u posebnoj građi cijelog sustava. Malo jezero prostire se na oko 24 hektara i duboko je do 29 metara, a s Velikim jezerom povezano je uskim prolazom kod Malog mosta. Ovisno o plimi i oseki, kroz njega teče jaka morska struja koja mijenja smjer. Veliko jezero znatno je veće, s površinom od oko 145 hektara i najvećom dubinom od 46 metara, a s otvorenim Jadranom povezano je preko Solinskog kanala.

Takva ograničena povezanost s otvorenim morem utječe i na temperaturu mora. Malo jezero ima obilježja lagune, a izmjena njegove vode znatno je sporija nego na otvorenoj obali. Tijekom toplijeg dijela godine voda se i termički raslojava pa se površinski slojevi snažno zagrijavaju. Istraživanja su pokazala da je upravo u Malom jezeru raspon temperatura veći nego u Velikom jezeru i na otvorenom moru. Zato se ondje ljeti redovito mjere vrlo visoke vrijednosti. Prema podacima DHMZ-a iz 2015. godine, temperatura mora u Malom jezeru dosegnula je ugodno toplih 31,1 °C.

Posebnosti ovih jezera, međutim, počele su se oblikovati tisućama godina prije prvih mjerenja temperature. Nastala su u krškim udubinama čiji se izgled mijenjao usporedno s podizanjem razine Jadrana nakon posljednjeg ledenog doba. Na području današnjih jezera postojali su slatkovodni i bočati uvjeti, a prodor mora postupno ih je pretvorio u sustav kakav poznajemo danas. Iako ih nazivamo jezerima, zapravo je riječ o morskim zaljevima povezanima s otvorenim Jadranom uskim kanalima.

Poseban odnos ljudi i jezera traje stoljećima. Benediktinci, koji su u 12. stoljeću na otočiću svete Marije u Velikom jezeru podigli samostan i crkvu, koristili su snažnu morsku struju u kanalu te su ondje izgradili mlin. U obližnjim Solinama skupljala se i sol, po kojoj je mjesto dobilo ime. Samostanski kompleks na otočiću svete Marije ostao je jedan od najprepoznatljivijih dijelova Nacionalnog parka, a do njega danas tijekom sezone voze brodice.

Vrijednost cijelog područja službeno je prepoznata 1960. godine, kada je sjeverozapadni dio Mljeta proglašen nacionalnim parkom. Područje zaštite prošireno je 1997. na morski pojas, a Nacionalni park Mljet danas obuhvaća gotovo 5300 hektara kopna i mora. Sama ustanova navodi ga kao najstariji morski park u Hrvatskoj.

Jezera su danas ujedno jedan od glavnih prostora za obilazak parka. Uz njihove obale vode staze za šetnju i vožnju biciklom, a kod Malog mosta moguće je unajmiti bicikle, kajake i kanue. Kupanje je dopušteno, pa posjetitelji tijekom ljeta lako mogu provjeriti i ono po čemu je Malo jezero posebno. Temperatura mora često je tek nekoliko stupnjeva niža od temperature zraka.