U blizini Hrvatske nalazi se jedan od najvećih podzemnih kanjona na svijetu: zbog svoje je važnosti uvršten i na UNESCO-v popis svjetske baštine

Podzemlje skriva nevjerojatna čuda, a jedno takvo nalazi se preko granice, u susjednoj nam Sloveniji, zemlji prekrasne prirode, planina, šuma, jezera, gradova i dvoraca koja je uvijek dobra ideja za izlet. Ako tražite mjesto nevjerojatne ljepote i još nevjerojatnije statistike, koje je zbog svoje važnosti i posebnosti uvršteno i na UNESCO-v popis svjetske baštine, uputite se u Škocjanske jame. To svjetski poznato ime skriva jedan od najvećih podzemnih kanjona na svijetu.

No, krenimo od početka, a početak je ‘krivac’ – u ovom slučaju, rijeka Reka, koja kod sela Škocjan nestaje u utrobi zemlje, odnosno u Škocjanskim jamama te nastavlja svoj tok, ovaj put u podzemlju, nevjerojatnih 34 kilometra sve dok ponovno ne osvane na površini, u Italiji. Upravo ona, odnosno njenog toka djelo, glavni je adut koji Škocjanske jame izdvaja iz plejade impozantnih svjetskih špilja kao jednu doista posebnu.

Nevjerojatni podzemni kanjon dugačak oko 3,5 kilometara, širok između 10 i 60 metara te mjestimično visok čak 140 metara, raskoš kojeg je moguće vidjeti u dijelu špilje koji se zove Šumeća jama te Hankejevu kanalu koji ne nastavlja na nju te jednoj od najvećih špiljskih dvorana na svijetu. No, sam špiljski kompleks još je složeniji. Ukupna duljina svih špiljskih prolaza iznosi oko šest kilometara, dok je vertikala visinska razlika između najviše, ulazne te najniže točke špilje koju je dosad čovjek dosegnuo, odnosno špiljskog sifona, 205 metara, navodi se na službenim stranicama lokaliteta.

Opisani kanjon mjestimično se širi i u ogromne podzemne prostorije, odnosno dvorane. Među njima posebno se svojom veličinom ističe Martelova soba, koja slovi kao jedna od najvećih u Europi, ali i svijetu s impozantnom zapremninom od 2,2 milijuna metara kubičnih. Ta je golema dvorana dugačka čak 308 metara, u prosjeku je široka 89 metara (maksimalna širina joj je 123 metra), dok je visoka 106 metara. Ona je definitivno najveća dvorana dosad otkrivena u Sloveniji.

Zanimljivo je i ono što je sada otkriveno promatraču na površini, van samog špiljskog kompleksa, a nekad je bilo skriveno. To su Velika dolina, duboka do 165 metara, u kojoj Reka nestaje u podzemlju, te Mala dolina duboka 120 metara. Nastale su prije nekoliko stotina tisuća godina, urušavanjem krova špiljskog sustava. Dvije doline danas razdvaja prirodni most, ostatak urušenog svoda, a sve opisano nalazi se odmah do sela Škocjan, kod kojeg je smješten i 90 metara duboki ponor Okroglica, još jedan ulaz u tamošnji nevjerojatni podzemni svijet.

U samom kanjonu ističe se most Cerkvenik, koji se nalazi na visini od 47 metara iznad rijeke Reke. Od ostalih ‘čuda’ izdvaja se i tzv. Div, stalagmit visok 15 metara, ali i 30-ak vodopada i brzaka do 10 metara visine. Ono što je zanimljivo jest to da podzemni kanjon, unatoč svojim rekordnim dimenzijama, ima relativno mali sifon koji se, u vrijeme obilnih oborina, ne može nositi s ogromnom količinom vode koja se slijeva niz njega. Razina vode ponekad se stoga može podići i za 100 metara.

Početak turizma u Škocjanskim jamama veže se uz 1884. godinu kada su organizirani prvi vođeni obilasci na lokalitetu. Godine 1853. pohodilo ih je godišnje oko 150 posjetitelja, početkom 20. stoljeća oko tri tisuće. Već 2006. posjetilo ih je oko 90 tisuća ljudi. Trenutna staza kojom se posjetitelji kreću dugačka je oko 3000 metara i na njoj ima oko 500 stepenica, a cijena ulaznice u prosincu, siječnju, veljači i ožujku iznosi 16 eura za odrasle osobe, a 7,5 za djecu. Ulaz za djecu do šest godina starosti je besplatan.