Znate li da u Sloveniji možete šetati ugaslim vulkanom? Jedini vrh vulkanskog podrijetla u ovoj zemlji carstvo je smreke i savršeno je odredište za izlet

Popis je beskonačan: Triglav, Bled, Soča, rijeke, jezera, kanjoni, slapovi… Prirodne ljepote u Sloveniji su brojne i ta malena susjedna zemlja uvijek iznova oduševljava i veseli svime što ima ponuditi. No, nedavno smo doznali za još jedno mjesto, a ono se zove Smrekovec. Doduše, čak smo ga malo i ‘okusili’. Riječ je o slovenskom vrhu vulkanskog porijekla, jedinom takvom u toj zemlji. Kad posjetite vrh Smrekovec praktički hodate po ostacima davno ugaslog podmorskog vulkana…

Mi smo upravo tako završili prošlu godinu. Naime, zadnji dan 2024. godine proveli smo vrzmajući se kod planinarskog doma na Smrekovcu i šetajući tamošnjim prelijepim šumama smreke, nakon što smo već ranije tih dana istražili područje skijališta Golte i uživali u snježnim radostima. Na putu do doma, kojeg smo jednim dijelom svladali automobilom, a drugim pješke po makadamskoj cesti, pratila su nas visoka stabla, a onda se pred nama odjednom ukazala predivna čistina s domom na njoj.

Bili smo tada, kod doma, na 1377 metara nadmorske visine. Livadu koja okružuje dom na Smrekovcu velikim je dijelom prekrivao snijeg, što je bilo idealno za dječje radosti i sanjkanja. S nje se, kao i s terase samog doma pružao prelijepi pogled, a odlično je po grlu klizio i lišajevec, liker koji svakako preporučujemo probati. Do vrha Smrekovec, nažalost, taj put nismo potegnuli. No, taj široki travnati vrh uzdiže se do visine od 1577 metara, a na njemu se – osim još ljepšeg pogleda (za lijepog vremena vidi se sve do Sljemena u Zagrebu) – nalazi i kamena piramida.

Posebno je to mjesto… Vrh Smrekovec dio je Smrekovškog gorja, koje se proteže po Savinjskoj i Šaleškoj dolini iznad mjesta po imenu Ljubno ob Savinji. Nalazi se na istočnom rubu tog 15 kilometara dugog lanca, a područje je još 1980-ih godina zaštićeno kao geološko-biološki rezervat. I to ne bez razloga. Ono po čemu danas tamo hodate – po čemu smo i šetali – jesu ostaci ugasloga vulkana. Vulkan je to koji je bio aktivan prije 23 milijuna godina, prostirao se na 800 četvornih metara morskoga dna, piše primjerice HRT.

“To je jedini poznati vulkanski planinski lanac u Sloveniji. Geolozi kažu da je nastao uslijed potkopavanja i kasnijeg sudara oceanske europske i kontinentalne afričke ploče. Pritom su se te velike tektonske ploče razbile na manje, koje su se slagale duž dubokih rasjednih zona, a sedimenti nakupljeni u morskim bazenima gurali su se i tako stvarali današnje planine i doline“ , pišu u članku posvećenom Smrekovcu te dodaju kako su brzim hlađenjem magme u morskoj vodi nastajale tipične sive stijene – andezit. Njegove je debele slojeve, kazuju dalje, pak zapunio mekani tuf (pršinac), pomiješan s glinom i laporom.

Takva vulkanska podloga, od nas povremeno skrivena snježnim pokrivačem, postala je plodno tlo za razvoj bogate flore. Naime, na području Smrekovca raste 385 biljnih vrsta, od kojih su neke vrlo rijetke. Isto tako, područje je poznato i po svojim izvorima vode, ali i jednom posebnom stanovniku – divljem pijetlu. Upravo je to, kažu neki izvori, njegovo najveće stanište.

Znalci kažu kako je Smrekovec najljepši u proljeće, kada se tamošnje livade zašarene od cvijeća. Iako smo tijekom našeg boravka povremeno naišli na druge ljude, osjećali smo se kao da tog dana taj mali kutak Slovenije imamo samo za sebe. No, možemo samo zamisliti da to na ostale dane nije takav slučaj – planinarski dom Smrekovec spominje se kao odlična baza za planinarsko istraživanje okolnog područja i tamošnjih vrhova. Vrh Smrekovec od samog je doma udaljen 25 minuta šetnje.

A kad ste već u blizini Smrekovca, a pogotovo zimi, svakako preporučujemo da bacite oko i na obližnje Golte i tamošnje skijalište. Skijalište se prostire na površini od 50 hektara, na visini između 1280 i 1576 metara te broji ukupno 12 kilometara staza. U trenutku naše posjete u zimskim smo radostima, prvenstveno sanjkanju, uživali na lokalitetu Stari stani, na kojem žičara u to vrijeme nije radila (no jest na drugim dijelovima skijališta). Okolicu se vrlo lijepo može istražiti i ako se odlučite za neku od tamošnjih planinarskih, kružnih staza, koje nose nadasve šarmantna imena. Zajčkovu pot i Mededovu Pot moguće je prijeći u 30 minuta, za Gamsovu pot treba primjerice 50-ak minuta, dok se Pot divjega petelina prelazi za sat vremena i 20 minuta.