BISER NESTVARNE LJEPOTE
Ergela stasitih lipicanaca ponos je istoka Hrvatske, a njihovoj ljepoti nisu odoljeli ni britanska kraljica i Walt Disney
Mjesto je to gdje se susreću ljepota, ljubav prema životinjama i povijest. Ovaj je kraj svojedobno, 70-ih godina prošlog stoljeća, očarao čak i kraljicu Elizabetu II. U novije vrijeme, 2016. godine, nije mu odoljela ni Camilla, aktualna britanska monarhinja. Naravno, riječ je o Državnoj ergeli Đakovo-Lipik, pojmu uzgoja i dresure predivnih konja, jednoj od najstarijih ergela u Europi. Državna Ergela Đakovo-Lipik ‘mjesto’ je gdje će se oni koji vole tu predivnu i elegantnu životinju osjećati kao da su došli kući. Biti će impresionirani kao i, navodno, Walt Disney, u čijem su filmu ‘Čudo bijelih pastuha’ 74 đakovačka lipicanca glumila 1962. godine…
ERGELA ĐAKOVO JEDNA JE OD NAJSTARIJIH ERGELA U EUROPI
Državna ergela Đakovo, koja u svom vlasništvu posjeduje oko 160 konja lipicanske pasmine, s pravom slovi za jednu od najstarijih ergela u Europi. Naime, službenom godinom njezina osnutka smatra se poprilično davna 1506. godina. U biti, te se godine po prvi put u nekom pisanom dokumentu spominje riječ ‘ergela’, a nastanak iste veže se uz đakovačkog biskupa Miju Kesarića koji je posjedovao ergelu 90 arapskih konja. No, neki podaci ukazuju na to da su se konji na tom području uzgajali i mnogo prije tog prvog pisanog traga. Neki smatraju da su ergelu u biti utemeljili bosansko-srijemski biskupi na posjedu koji im je 1239. godine darovao ugarsko-hrvatski kralj Koloman.
ISKLJUČIVI UZGOJ LIPICANSKIH KONJA POČEO SREDINOM 19. STOLJEĆA.
U kontekstu samog grada Đakova konji se pak prvi put spominju povodom vjenčanja bosanskog bana Tvrtka (oko 1338. – 10. ožujka 1391.) s princezom Doroteom. Tada je, zabilježeno je za povijest, Tvrtko biskupu Petru darovao arapske kobile i jednog pastuha. Kako god bilo, do 1806. godine okosnica uzgoja bili su arapski konji, no od tada na scenu stupaju i lipicanci. Isključivi uzgoj lipicanskih konja počeo je sredinom 1854. godine. Navodno je Strossmayer bio zaslužan za to jer je ustvrdio ‘ili njegujmo ergelu kako treba ili ju rastepimo’. Ergela se u državnom vlasništvu nalazi od kraja Drugog svjetskog rata
ERGELA DJELUJE NA DVIJE LOKACIJE, PASTUHARNI I IVANDVORU
Državna ergela Đakovo, koja se osim uzgojem i selekcijom bavi i dresurom, danas djeluje na dvije lokacije – u Pastuharni i na Ivandvoru. Pastuharna se nalazi u centru Đakova i u njoj su, kao što i samo ime govori, smješteni pastusi koji tamo prolaze dresuru i obuku za konjičke sportove, vožnju zaprega i školu jahanja. Pastuharnu godišnje posjeti oko 20 tisuća turista, što domaćih što stranih, i ona se prometnula u jednu od nezaobilaznih odredišta na turističkim itinerarima koji posjetitelje upoznaju s Đakovom i Slavonijom.
POVIJESNI POSJET BRITANSKE KRALJEVSKE OBITELJI
Pastuharna posjetiteljima nudi pravi odlazak u prošlost. Naime, tamo se nalaze stručni zapisi i redovnice najvrednijih konja, pehari koje su tamošnji konji osvojili na brojnim natjecanjima, ali i jedna posebna fotografija koja svjedoči o jednom, za ergelu, posebnom trenutku iz njezina dugog djelovanja. Naime, pastuharnu je svojedobno posjetila i britanska kraljevska obitelj 1972. godine, i to kraljica Elizabeta II., princ Filipa i princeza Ane. Do njihovog je posjeta došlo, stoji na službenim stranicama ergele, nakon što je “graciozan i elegantan nastup đakovačkog četveroprega s prelijepim lipicancima na otvaranju Olimpijskih igara impresionirao kraljicu Elizabetu II.”. Posjet je bio, dodaju, njezina izričita želja.
ZDANJA IZGRAĐENA NA IVANDVORU PROGLAŠENA KULTURNIM DOBROM
Na Ivandvoru, koji se nalazi u neposrednoj blizini Đakova, nalazi se matično stado kobila s pomlatkom koji se tamo othranjuje do treće godine, nakon čega muški konji odlaze u pastuharnu. Staje i pripadajuće objekte na Ivandvoru izgradio je još 1912. godine biskup Ivan Krapac. Ta su zdanja i dalje očuvana u izvornom obliku te su proglašena kulturnim dobrom. Uz sve nabrojano, ergela ima i svoje vlastite poljoprivredne površine, to jest 310 hektar livada i oranica na kojima uzgaja kulture potrebne za prehranu konja. Na Pastuharni je tijekom godine smješteno između 30 i 40 pastuha, dok na Ivandvoru živi oko 120 lipicanaca.
BURNA POVIJEST DRŽAVNE ERGELE LIPIK
Državnu ergelu Lipik, koja je uz ergelu Đakovo jedna od ustrojstvenih jedinica Državne ergele lipicanaca, odnosno državne ergele Đakovo i Lipik, osnovao je 1843. godine grof Izidor pl. Janković na imanju Izidorovac. Bio je to početak burne i često vrlo tužne povijesti te ergele. Naime, tijekom svog postojanja se rasipala pa ponovno dizala iz pepela, među ostalim od posljedica rata, te danas predstavlja jednu posebnu priču o ustrajnosti. U Državnoj ergeli Lipik nalazi se 70-ak konja lipicanske pasmine.
