Preporuke

Najljepši dvorci u Slavoniji, okruženi zelenim perivojima, čuvari su ponosne prošlosti i idealno odredište za vaš sljedeći izlet

Ako volite izlet u prošlost, uranjanje u neka druga vremena kada su prelijepim i velebnim zdanjima okruženima divnim parkovima i perivojima kročili pripadnici plave krvi, Slavonija obiluje lokacijama na kojima možete zadovoljiti tu potrebu. Naime, diljem istoka Hrvatske rasuto je niz značajnih dvoraca. Neki od njih nisu dostupni javnosti, no neki su danas u funkciji muzeja. Predlažemo da odaberete svog favorita (ili više njih) i uputite se na zabavni izlet koji će vas odvesti u neka davnija vremena. Ovo su dvorci u Slavoniji koje morate posjetiti!

Grad Marakeš u Maroku
BISER MAROKAFascinantan i intenzivan "crveni grad", dom najluđeg trga i najljepšeg vrta na svijetu, uvukao mi se pod kožu: spaja kaos i red, povijest i eleganciju, ruralno i urbano
Nastavi čitati

DVORAC ELTZ U VUKOVARU KAO JEDAN OD SIMBOLA GRADA NA DUNAVU

Dvorac Eltz jedan je od, uz Vodotoranj, najpoznatijih simbola Vukovara. Izgrađen je u 18. stoljeću, a nalazi se na obali Dunava te je više od 200 godina bio sjedište grofovske obitelji Eltz. Smatra se jednim od najboljih baroknih ostvarenja u Hrvatskoj.

View this post on Instagram

A post shared by Visit Vukovar (@visit_vukovar)

NOVI KONCEPT ZABAVEBili smo na prvoj "ničijoj svadbi": na njoj ne postoje mladenci i ne poklanjaju se kuverte, ali se fantastično jede, pije i pleše do jutra
Nastavi čitati

Što se tiče obitelji Eltz i Vukovara, sve je počelo još 1736. godine, kada je vlastelinstvo kupio Karlo Filip Eltz, knez i nadbiskup u Mainzu, a dvorac je dao sagraditi njegov nećak Anselmo Kazimir. Konkretni radovi počeli su 1749. godine i u početku je izgrađen samo središnji dio zdanja, koje je kasnije nadograđivan. Dvorac je u njihovu vlasništvu bio do 1945. godine, a 1968. godine preuređen je za potrebe Gradskog muzeja Vukovar, koji pak je svojedobno djelovao u progonstvu, u muzeju Mimara u Zagrebu.

DVORAC PRINCA EUGENA SAVOJSKOG U BILJU I DALJE PREDSTAVLJA ZAGONETKU

Barokni dvorac u Bilju kod Osijeka dao je podignuti, kao što i samo ime zdanja govori, austrijski vojskovođa Eugen Savojski. Smatra se najstarijim dvorcem u Slavniji i Baranji i jedan je od rijetkih koji oko sebe ima i obrambeni jarak. Gradio se u razdoblju od 1707. do 1712. godine, na posjedu koji je vojskovođa dobio za svoje zasluge u borbi protiv Turaka, i prvotno je bio zamišljen kao lovački dvorac.

Ne zna se tko ga je projektirao, iako neki tvrde da bi mogla biti riječ o austrijskom arhitektu Johannu Lucasu Hildebrandtu, koji se upisao u povijest kao graditelj bečkog Belvederea. Dvorac se inače nalazi na rubu Kopačkog rita, on je danas dom i uprave Javne ustanove Kopački rit, dok se u podrumu nalazi izložbena galerija Eugen Savojski. Perivoj koji okružuje dvorac prostire se na površini od oko osam hektara.

DVORAC TURKOVIĆ U KUTJEVU JEDAN OD NAJLJEPŠIH SPOMENIKA TOG DIJELA HRVATSKE

Ovaj dvorac, inače zaštićeni spomenik graditeljske baštine, nastao je na ostacima cistercitske opatije, od koje su ostali očuvani samo vinski podrumi iz 1232. godine, a u posjed isusovaca, kao ruševina, dolazi 1700. godine, koji su tamo naknadno izgradili svoj kompleks. Posjed je nakon toga izmijenio niz vlasnika, a 1882. godine kupuje ga Vjenceslav Turković. Godine 1918. dvorac je opljačkan, dok je perivoj ispred njega uništen. Kao jedan od najljepših spomenika tog dijela Slavonije i Hrvatske, u Registar nepokretnih spomenika kulture i zaštićenih prirodnih vrijednosti upisan je još 1964. godine, dok je 1997. godine i park koji ga okružuje proglašen spomenikom parkovne arhitekture.

DVORAC PRANDAU-NORMANN U VALPOVU S 37 METARA VISOKIM TORNJEM

Ovo zdanje spada među jedne od najznačajnijih spomeničkih kompleksa kontinentalne Hrvatske koji se odlikuje poprilično neobičnim izgledom. Kompleks obuhvaća srednjovjekovnu kulu, palaču, dvorsku kapelu, unutrašnje dvorište te perivoj. Za njegov izgled ‘krivi’ su baruni Prandau. Naime, oni su tijekom prve polovice 18. stoljeća krenuli u obnovu srednjovjekovne utvrde te su joj dodali i palaču s tornjem visokim 37 metara.

Dvorac je 1885. godine, zahvaljujući sklapanju braka, prešao u vlasništvo grofovske obitelji Normann od Ehrenfelsa. Tada je brojio 62 prostorije, a od tada nosi i današnje ime. Perivoj koji ga okružuje smatra se jednim od najvrednijih na tom dijelu Hrvatske.

DVORAC ODESCALCHI KAO TURISTIČKA I KULTURNA SRČIKA ILOKA

Dvorac Odescalchi zapravo je pregrađeni srednjovjekovni palas Nikole Iločkog, hrvatskog bana i kralja Bosne. Izgrađen je u prvoj polovici 15. stoljeća, sa starim vinskim podrumom, a dvorac je austrijski car Leopold I. darovao 1697. godine Liviju Odescalchiju. Do 1945. godine bio je u funkciji ljetnikovca te obitelji, koja početkom 18. stoljeća ide u obnovu zdanja. Dvorac danas predstavlja turističku i kulturnu srčiku grada Iloka, a u njemu djeluje i Muzej grada Iloka. Muzej se prostire na ukupno 1075 metara četvornih, a u njemu je izloženo 2724 predmeta (iako je sam fundus višestruko veći).

DVORAC PEJAČEVIĆ U NAŠICAMA ČESTO MIJENJAO IZGLED

Dvorac Pejačević građen je 1811. i 1812. godine, a grade ga grofovi Pejačević u čijem je vlasništvu bio sve do 1945. godine. Danas se u dvorcu nalazi Zavičajni muzej grada Našica. Sama obitelj Pejačević u Našicama je bila prisutna od 1734. godine, kada je tadašnji barun, kasniji grof, Josip Pejačević kupio tamošnji posjed. Kroz povijest dvorac je često mijenjao izgled, možda najznačajnije oko 1865. godine, kada je u biti i poprimio današnja obilježja. Dvorac je okružen i perivojem koji je zaštićen još 1949. godine.

KOMPLEKS U DONJEM MIHOLJCU ‘SIMBIOZA’ JE DVAJU DVORACA

Riječ je o jednom od posljednjih dvoraca u Slavoniji koji su bili izgrađeni u stilu lovačkog dvorca. U biti, ovaj kompleks u Donjem Miholjcu građen je u dva djela, odnosno sastoji se od dva međusobno spojena dvorca. Stariji datira iz 1818. godine, a dala ga je izgraditi udovica baruna Hilleprand von Prandaua. Gradnja novog dvorca, u ‘režiji’ obitelji Prandau, koja je ženidbom stekla vlasništvo, kreće 1903. godine. Godine 1930. i dvorac i imanje prelaze u vlasništvo obitelji Schlesinger, koja mu je vlasnik do 1941. godine.

Danas se u dvorcu, među ostalim, nalazi sjedište Gradske uprave Donjeg Miholjca, porezna uprava i još niz drugih službi. Novi dvorac broji 50-ak većih prostorija, a površina mu je 3500 metara četvornih. Novi dvorac je inače imao svoj vlastiti vodovod, vlastitu električnu rasvjetu, centralno grijanje te centralni sustav za usisavanje prašine, dok su staklenici u parku oko dvorca bili grijani. U podrumu se nalazila kuglana sa šankom, a za vrijeme rata tamo je bila pričuvna ratna bolnica.

Aktualno

Pročitajte još