
BRZO I JEFTINO
Preporuke
Pristupačno i nekako domaće, Samoborsko gorje idealno je odredište za zaljubljenika u prirodu koji traga za izletom koji puni dušu ili odličnim planinarskim pohodom. Ono je, kao sjeverni masiv Žumberačkog gorja, dio šire priče koju priča park prirode Žumberak-Samoborsko gorje proglašen još 1999. godine. Park se prostire na oko 342 kilometra četvornih, a Samoborsko se gorje u toj cjelini ističe duboko usječenim dolinama i vodnim bogatstvom te šumovitim planinskim grebenima. Samoborsko gorje idealno je odredište za izlet, evo po čemu je sve posebno!
Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje idealna je destinacija za strastvenog planinara, ali i onoga tko to želi postati. Naime, masiv se smatra jednim od najrjeđe naseljenih dijelova Hrvatske, što znači dozu netaknutosti i očuvanosti, a može se pohvaliti i s čak 350 kilometara planinarskih staza.
To obilje nije nikakvo iznenađenje s obzirom na planinarske činjenice koje se vežu uz park, i to prvenstveno Samoborsko gorje koje se smatra i mjestom prvog hrvatskog alpinističkog uspona – onog Dragojle Jarnević na vrh Okića, na koji se davne 1843. uspela južnom, stjenovitom stranom.
Samoborsko gorje je, čini se, oduvijek bilo omiljeno planinarsko odredište. U biti, definitivno od 1875. godine, kada je u tom gorju zabilježen i prvi organizirani planinarski izlet. Bila je riječ o izletu na Oštrc i Plešivicu održanom 17. svibnja spomenute godine, u organizaciji HPD-a, koji je 1878. godine dao prokrčiti i put na Okić, jedan od najstarijih srednjovjekovnih hrvatskih gradova u Hrvatskoj. Nekoliko godina kasnije na vrhu Plešivice, koja pak je dio Samoborskog gorja (kao što je Samoborsko gorje dio Žumberačkog gorja), izgradili su i sklonište i piramidu.
Plešivica, usput rečeno, predstavlja jugoistočni greben Samoborskog gorja, njezin najviši vrh Čerga broji 778 metara, a predstavlja jedan od najpoznatijih hrvatskih vinskih krajeva.
Za one koji vole planinariti svakako će jedno od najzanimljivijih odredišta Samoborskog gorja biti njegov najviši vrh, 879 metara visoki Japetić. Tamo se nalazi i stara bukova šuma površine oko 26 hektara koja je 1975. godine proglašena posebnim rezervatom šumske vegetacije, a u blizini vrha je i planinarski dom Žitnica. Na samom vrhu nalazi se i 12 metara visoka piramida koja je do 1960. godine stajala na Sljemenu. S piramide pogled seže sve do Alpa. Osim planinara, Japetić je i okupljalište paraglajdera.
Što se tiče samog parka prirode kojeg je Samoborsko gorje dio, riječ je o impozantnom mjestu. Najviši vrh parka je Sveta Gera na 1178 metara nadmorske visine, što je ujedno i najviši vrh sjeverozapadne Hrvatske. Na području parka obitava i niz rijetkih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, među ostalim čak 38 vrsta orhideja, a osim same šume na Japetiću, unutar parka prirode još nekoliko područja podliježe posebnoj zaštiti. To je primjerice područje kanjona Slapnice kod Krašića, dok je šuma koja okružuje stari grad Okić proglašena 1970. godine park šumom.
Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje obiluje interesantnim podacima. Najviše je naselje Budinjak na 768 metara nadmorske visine, a najduži vodeni tok 20 kilometara duga Kupčina. Na području cijelog parka danas živi oko 3000 ljudi. Broj arheoloških nalazišta broji se u desecima – ima ih čak 34. Tu su i četiri srednjovjekovne utvrde – već spomenuti Okić, ali i Lipovec, Tuščak i stari grad Žumberak.
Izvori vode broje se u stotinama. Preciznije ima ih 847, a na području parka prirode zabilježeno je čak 40 ponornica te pet većih slapišta. Slap Sopot visok 40 metara je najveći. Otkriveno je i oko 140 speleoloških objekata. Među njima se duljinom ističe Provala s ukupno 1862 metara dosad istraženih kanala. Park, čijih je 60 posto površine prekriveno šumom, godišnje posjeti oko 50 tisuća ljudi.
BRZO I JEFTINO
simbol tradicije
neočekivana atrakcija
IDEJA ZA VIKEND IZLET
ZA SVE GENERACIJE
VELIKI VODIČ ZA KRK
Dragulji hrvatskog turizma
Čuda vulkanskog svijeta
proljetni city break
KAO IZ BAJKE
pogledi koji se pamte
MINI VODIČ PO LJUBLJANI