Zašto bi prihvaćanje ovog nordijskog koncepta moglo pomoći vašem mentalnom zdravlju tijekom zimskih mjeseci

Boravak u prirodi Friluftsliv
Foto: Pexels
piše Putni Kofer

Nije tajna da je boravak u prirodi dobar za naše mentalno zdravlje. Brojne su prednosti povezane s boravkom vani poput manjeg rizika od depresije i bržeg psihološkog oporavka od stresa. Istraživanja su pokazala da samo nekoliko sati tjedno ako provedemo u prirodi može obnoviti i ojačati naše mentalne sposobnosti, povećavajući fokus i pažnju. Od učinka izlaganja sunčevoj svjetlosti na povećanje serotonina do utjecaja koji šetnja lokalnim parkom može imati na naše raspoloženje, izlazak na otvorenom – bilo da je riječ o plaži, šumi ili lokalnom parku – može pružiti niz prednosti…

Uzbudljivi klanac u blizini Bleda komadić je divlje prirode i nerazvikani biser Slovenije koji krije moćne klisure, visoke slapove i špilju s tri prozora

AKTIVNOSTI KOJE POPRAVLJAJU ZIMSKI “BLUES”

To je razlog zašto se toliko nas okrenulo prirodi kako bismo brinuli o svom mentalnom zdravlju tijekom karantene – u vrijeme kada su pritisci pandemije doveli do porasta slučajeva tjeskobe i depresije, izlasci vani u svakodnevnu šetnju i ponovno povezivanje s prirodom pomogli su nam da se osjećamo malo prizemnije.

Međutim, nakon što vrijeme postane loše, a dan se krati, izlazak vani može se činiti puno manje privlačnim. Uz kraće dane koji onemogućuju večernje šetnje i kišu koja kvari planove na otvorenom, mnogima može biti teško pronaći vrijeme i motivaciju za izlazak vani.

No ako boravak na otvorenom postane prioritet – posebice prihvaćanjem nordijskog koncepta ‘friluftsliv’ – moglo bi značajno utjecati na vaše mentalno zdravlje i dobrobit tijekom zime.

Kultni obrok koji je simbol hedonizma i okupljanja oko stola ima samo jedno pravilo: hrana mora biti ukusna, domaća i pripremljena s ljubavlju

ŠTO JE FRILUFTSLIV?

Koncept friluftsliv, koji se otprilike prevodi kao ‘život na otvorenom’, široko je popularan u nordijskim zemljama gdje je, unatoč niskim temperaturama i vrlo malom broju sunčanih sati tijekom zimskih mjeseci, izlazak vani i boravak na otvorenom dio života tijekom cijele godine.

Često se preporučuje kao rješenje za sezonski afektivni poremećaj i ‘zimski blues’, a može vas potaknuti da ostanete aktivni u vrijeme kada biste tradicionalno više vremena provodili sklupčani kod kuće.

Kako bi Šveđani rekli: ‘Ne postoji loše vrijeme, postoji samo loša odjeća’. Zato se Šveđani redovito, i tijekom zime, često sastaju na otvorenom, planinare i zajedno odlaze na piknik.

KAKO POČETI?

Živjeti friluftsliv načinom života znači biti što je više moguće vani. Diljem Skandinavije friluftsliv igra bitnu ulogu u životima većine ljudi – to je djelomično zbog činjenice što imaju puno zemlje, malu populaciju i slobodu da lutaju praktički bilo gdje, a djelomično zbog činjenice da uronjenost u prirodu dokazano potiče mentalno, duhovno i tjelesno blagostanje, stoga ga Skandinavci aktivno traže.

Iako se tradicionalni friluftsliv svodi na boravak na otvorenom što je češće moguće i što je duže moguće, šetnja ili sjedenje vani tijekom pauze za ručak odlična je opcija koju možete prakticirati za početak.

KOJE SU PREDNOSTI FRILUFTSLIVA?

Postoji razlog zašto je toliko ljudi smatralo da je svakodnevna šetnja tako korisna tijekom karantene – redoviti izlazak vani ne samo da pokreće naša tijela, već također ima potencijal pomoći u smanjenju osjećaja tjeskobe i stresa.

Dokazano je da povezivanje s prirodom pridonosi smanjenju razine tjeskobe, stresa i depresije, a nedavna studija pokazala je da provođenje najmanje 120 minuta tjedno u prirodi vodi boljem blagostanju.

Iako se izlazak kad pada kiša možda ne čini kao najbolji način da se oraspoložite, prihvaćanje friluftsliva znači ostaviti te strahove iza sebe i maksimalno iskoristiti vanjski svijet.

PODIJELI ČLANAK