Sve o bundevama: postoji više od 800 vrsta, jedna je od najzdravijih namirnica na svijetu, a nekad se umjesto nje za Noć vještica rezbarila repa

Bundeva, buča ili tikva jedan je od najpopularnijih jesenskih plodova. Ona ne samo da je simbol jesenskog obilja, jedna od najukusnijih jesenskih namirnica odlična kako u slanim, tako i u slatkim jelima koja ‘griju’ svakodnevicu, nego i omiljena jesenska dekoracija, praktički pa neizostavni dio sada već prilično popularne Noći vještica. Bundeva je svestrana, praktična, lijepa i zdrava. U ovom vas članku vodio u nevjerojatni svijet ovog – da, dobro čitate – voća.

Tehnički, odnosno botanički gledano, bundeva doista spada u voće, a poznate su stotine različitih vrsta, preciznije njih čak 800. Naravno, nisu sve jednako raširene i popularne niti pak ukusne, a ne koriste se sve ni u iste svrhe. Neke su izričito dekorativne, no većina najpoznatijih je jestiva (iako mogu poslužiti i kao ukras). Jedna od bundeva koja se smatra među popularnijima jest primjerice Butternut, koja potječe iz SAD-a, a na glasu kao jedna od najukusnijih je hokaido, koja pak korijene vuče iz Japana. Vrlo je prepoznatljiv i zabavni ‘turban’….

Bundeva spada i među najzdravije namirnice na svijetu. Obiluje raznim vitaminima, vlaknima, ali primjerice i folnom kiselom. No, zanimljivo, nije uvijek bila cijenjena u prehrani kao danas. Nekada su je znali uzgajati kao hranu za stoku ili pak je slovila kao ‘hrana za siromašne’. U današnje vrijeme neizostavni je sastojak u nekim od najboljih i najprofesionalnijih kuhinja svijeta, a isto je tako dio i blagdanskih tradicija, primjerice Dana zahvalnosti. Što se tiče njezine upotrebe kroz povijest, drevni su je narodi koristili za izradu posuđa, sagova, a u Kini je bila smatra simbolom zdravlja. Bila je neizostavni dio prehrane autohtonih naroda na području Amerike…

Naravno, postavlja se i pitanje kako je bundeva postala neizostavni dio Noći vještica. Za početak, bitno je napomenuti kako Noć vještica u biti potječe od keltskog Samhaina, noći u godini kada zli duhovi i natprirodna bića iz svijeta mrtvih mogu prijeći na ovaj svijet. Kako bi se zaštitili od tih zlih duhova, rezbarili su povrće, primjerice repu, te u njega stavljali žeravicu. Taj običaj preuzeli su Irci, koji su pak bundeve počeli rezbariti tek nakon što su emigrirali u Ameriku.

Ta izrezbarena bundeva (ili repa) pak se naziva ‘jack o’-lantern’, a uz taj se izraz veže posebna irska predaja čiji korijeni sežu u 16. stoljeće. Glavni junak te legende bio je za čovjek po imenu Stingy Jack. Bio je zločest i zao, a jednom je prilikom uspio prevariti i samog vraga te ga je prisilio da mu ovaj obeća da mu, jednom kad umre, neće uzeti dušu. Kad je umro, a zbog svoje zle ćudi, nije mogao u raj, a u pakao ga nije primio ni vrag pa je bio primoran vječno lutati u mraku, između raja i pakla. Put si je svijetlio žeravicom u izrezbarenoj repi.

Za kraj, nekoliko ‘naj’. Najteža bundeva dosad izmjerena je u Sjedinjenim Američkim Državama prošle godine. Imala je čak 1247 kilograma, a njezin joj je vlasnik nadjenuo ime Michael Jordan. Što se tiče Hrvatske, rekorder je imao 982 kilograma. Ako želite uživati u okusu jeseni, isprobajte naše omiljene recepte s bundevom, poput uvijek savršene krem juhe ili kremastog rižota od bundeve koji je savršen jesenski ručak!