U Hrvatskoj se nalazi najstarija hidroelektrana u Europi koja i danas radi! Proizvodi struju više od 100 godina i simbol je dalmatinskog nacionalnog parka

Nacionalni park Krka jedno je od najpoznatijih prirodnih bogatstava Hrvatske. Rijeka Krka, duga 72 kilometra, poznata je po svojim slapovima, kanjonima i bioraznolikosti koja privlači posjetitelje iz cijelog svijeta. Najveći i najspektakularniji slap među njima je Skradinski buk, pravi prirodni amfiteatar vode i stijena. No, osim prirodnih ljepota, Krka krije i važno mjesto u povijesti ljudskih dostignuća. Naime, upravo ovdje izgrađena je najstarija hidroelektrana u Europi, Jaruga!

Povijest hidroenergije na Krki započela je 28. kolovoza 1895. godine, kada je u rad puštena hidroelektrana „Krka“, poznata i kao Jaruga I. Bila je to tek druga hidroelektrana na svijetu koja je koristila patente Nikole Tesle, a u Europi prva te vrste.

Izgrađena je ispod slapa Skradinskog buka i opremljena turbinom, generatorima i transformatorom koje je proizvela tvrtka Ganz iz Budimpešte. Električna energija iz HE Krka omogućila je da Šibenik postane prvi grad na svijetu s javnom rasvjetom na izmjeničnu struju. Iako je ubrzo prestala s radom zbog ograničenih kapaciteta, njezin značaj u povijesti energetike ostao je golem.

Potražnja za električnom energijom početkom 20. stoljeća brzo je rasla, pa je 1901. započela gradnja nove, snažnije hidroelektrane, Jaruge II. U rad je puštena 1904. godine, a prvotno je proizvodila struju za potrebe tvornice karbida u Crnici, piše na stranicama Nacionalnog parka Krka. Već 1913. dobila je na raspolaganje i dio vode koji je koristila stara hidroelektrana, čime je preuzela glavnu ulogu u proizvodnji električne energije na Krki. Tijekom 1930-ih godina Jaruga II temeljito je modernizirana, a od 1937. godine radi u obnovljenom obliku, i to sve do danas, što je čini jednom od najstarijih aktivnih hidroelektra u Europi.

Zahvaljujući prvoj hidroelektrani na Krki, Šibenik je ušao u povijest kao prvi grad na svijetu s javnom rasvjetom na izmjeničnu struju. Dalekovod dug 11,5 kilometara prenosio je energiju od Skradinskog buka do grada, a električne lampe osvijetlile su ulice u vrijeme kada su mnogi europski gradovi još uvijek koristili plinske svjetiljke. Ova tehnološka revolucija donijela je Šibeniku status pionira i upisala ga među gradove koji su prvi osjetili prednosti moderne električne energije.

Nacionalni park Krka jedno je od onih mjesta koja oduzimaju dah na prvi pogled. Najpoznatiji je po veličanstvenim slapovima, od kojih je Skradinski buk najimpresivniji. Kaskade koje se prelijevaju preko sedrenih barijera stvaraju prizor kakav se rijetko viđa. Osim njega, posjetitelje oduševljava i Roški slap, prepoznatljiv po nizu malenih slapova koje mještani nazivaju „ogrlice“, kao i impozantni Manojlovački slapovi, koje je u 19. stoljeću obišao i car Franjo Josip I.

No Krka nudi i mnogo više od slapova. U njenom krilu smješteni su samostan na otočiću Visovcu, tvrđave iz srednjeg vijeka, sela u kojima se može upoznati tradicionalni način života, ali i bogata flora i fauna s brojnim endemskim vrstama. Riječ je o prostoru na kojem se priroda i kultura isprepliću na jedinstven način, što ga čini idealnim odredištem i za ljubitelje povijesti i za one željne aktivnog boravka u prirodi.

Posebnu draž Nacionalnog parka Krka donose šetnice i drvene staze koje vijugaju uz rijeku, a koje otrkivaju prizore tirkiznih brzaca, mirnih jezera i slikovitih slapova. Na svakom koraku pruža se prilika za predah u hladu stoljetnih stabala i uživanje u melodiji vode i ptica. Krka je uistinu rijeka s tisuću lica! U proljeće očarava bujnim zelenilom i svježinom, ljeti očarava mirisima i bojama, jesen joj daruje toplinu zlatnih nijansi, dok je zimi obavija posebna tišina i mir.