Priroda koja oduzima dah
Turisti obožavaju ovo mjesto u Sarajevu koje izgledom podsjeća na kiosk, ali to nije: kažu da voda s ove česme ima tajanstvenu moć
U Sarajevu je nekoć postojalo čak 300 javnih česmi, no sve su, nažalost, uništene u strašnom požaru 1697. godine. Ostao je sačuvan samo sebilj na Baščaršiji
Ako ste ikad bili u Sarajevu, polazišna točka za razgledavanje glavnog grada Bosne i Hercegovine vjerojatno vam je bila legendarna i uvijek šarmantna Baščaršija. Nekoć najveći trgovački centar središnjeg Balkana, u kojem je radilo oko 12.000 dućana, s brojnim trgovačkim kolonijama Firentinaca, Mlečana, Dubrovčana…, unatoč povijesnim previranjima i nedaćama, ne samo da i dan-danas od zaborava čuva tradicionalne zanate, nego se ponosi i najpopularnijom sarajevskom znamenitošću. U pitanju je, naravno, čuveni sebilj, drvena javna česma koju krase bogata povijest i autentičan ambijent osmanske arhitekture.
SARAJEVO JE IMALO 300 ČESMI, NO 1697. GODINE PRESUDIO IM JE STRAŠAN POŽAR
Sebilji zapravo potječu s arapskog poluotoka, ime im je označavalo ”građevinu na cesti u kojoj ima vode”, a u Bosnu i Hercegovinu donijeli su ih Osmanlije. Evlija Čelebija spominje da je davne 1660. godine u Sarajevu postojalo čak 300 javnih česmi, no sve su, nažalost, uništene u strašnom požaru 1697. Ostao je sačuvan samo ovaj sebilj na Baščaršiji, koji je danas jedan od simbola glavnog grada BiH.
Izgradnju istog naredio je bosanski vezir Mehmed-paša Kukavica 1753., a voda mu je stizala iz Gazi Husrev-begovog vodovoda. Originalni sebilj na Baščaršijskom trgu, koji se nalazio nekoliko metara iznad sadašnjeg, izgorio je u požaru 1852., a ostaci su mu u potpunosti srušeni 1891.
SEBILJI SU KROZ POVIJEST BILI SIMBOLI POMOĆI, GOSTOLJUBIVOSTI I HUMANOSTI
A onda je, prema nacrtima sebilja iz 16. stoljeća, arhitekt Aleksandar Wittek projektirao novi. Taj je u pseudomaurskom stilu podignut 1913., za vrijeme Austro-Ugarske, a danas je prava turistička atrakcija i jedan od najfotografiranijih detalja iz Sarajeva.
Sebilj u Sarajevu krasi pseudomaurski stil (Foto: Getty Images)
U sebilju je nekoć radio sebiljdžija, tj. državni službenik koji je žednim prolaznicima besplatno dijelio vodu. Ovakve javne česme bile su uobičajene i vrlo rasprostranjene u osmanskoj tradiciji, a simbolizirale su gostoljubivost, pomoć i humanost.
TKO SE NAPIJE VODE SA SEBILJA NA BAŠČARŠIJI, VRATIT ĆE SE U SARAJEVO
Čuvena orijentalna fontana u srcu Sarajeva, koja izgledom neodoljivo podsjeća na kiosk, od svoje izgradnje u 18. stoljeću pa sve do danas služila je kao izvor pitke vode, no ujedno je bila i omiljeno mjesto okupljanja za lokalno stanovništvo. A uz nju se veže i jedna zanimljiva legenda. Prema njoj, onaj tko se napije vode sa sebilja, kad-tad vratit će se u Sarajevo.
Sebilj u Sarajevu izgrađen je od kamena, drveta i bakra (Foto: Canva)
Sebilj na Baščaršiji izgrađen je od kamena, drveta i bakra. Isti je renoviran uoči Zimskih olimpijskih igara 1984., a nakon što je oštećen u granatiranju 1992., na novu obnovu čekao je do 1997. Danas replike ove česme krase i druge svjetske gradove. Tako je jedna 1989. darovana Beogradu (možete ju vidjeti u Skadarliji), a druge se nalaze u St. Louisu u SAD-u, Novom Pazaru u Srbiji i turskom gradu Bursi.
TRG GOLUBOVA LJETI SE PRETVARA U NAJLJEPŠU GALERIJU NA OTVORENOM
Baščaršijski trg oko jedinog sarajevskog sebilja u narodu je poznat i kao Trg golubova, a turisti ga obožavaju zbog njegove živahne atmosfere. Ondje od lokalnih prodavača možete kupiti kukuruz ili pšenicu za hranjenje ptica, ali i uživati u spontanim kulturnim spektaklima. Zahvaljujući uličnim sviračima i slikarima amaterima, ovaj dio grada u sekundi se pretvara u improviziranu galeriju na otvorenom, a najljepše ju je, kažu, doživjeti u toplim, ljetnim mjesecima.
